Evropska komisija je prošle sedmice diplomatama predstavila ove ogromne iznose nakon što je objavila plan o reparacijskom zajmu Ukrajini u vrijednosti od 165 milijardi eura, koristeći novčanu vrijednost zamrznute ruske imovine, piše Politico.

Garancije, koje bi se proporcionalno raspodijelile među zemljama članicama, potrebne su kako bi se osigurala saglasnost belgijskog premijera Barta De Wevera. Belgijski lider se protivio korištenju suverene ruske imovine zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja sama mogla biti obavezna vratiti novac Moskvi.

Oko 185 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom briselskog finansijskog depozitara Euroclear, dok je dodatnih 25 milijardi raspoređeno širom bloka u privatnim bankovnim računima.

Nacionalni iznosi mogli bi porasti ako se zemlje bliske Kremlju, poput Mađarske, odbiju pridružiti inicijativi, iako bi nečlanice EU mogle pomoći, ako žele, pokrivajući dio ukupne garancije. Norveška je spominjana kao mogući kandidat, ali se njen ministar finansija Jens Stoltenberg distancirao od ideje.

Ukrajina se suočava s budžetskim deficitom od 71,7 milijardi eura sljedeće godine i morat će početi smanjivati javnu potrošnju od aprila ukoliko ne stigne novi novac.

Mađarska je u petak stavila veto na izdavanje novog duga EU za pokrivanje budžetskog jaza Kijeva, prebacivši odgovornost na lidere da ubijede De Wevera da podrži korištenje ruske imovine kada se lideri EU sastanu 18. decembra, umjesto da posegnu za vlastitim nacionalnim budžetima.

Njemački kancelar Friedrich Merz bio je u petak navečer u Briselu kako bi uvjerio De Wevera da će Njemačka osigurati 25 posto garancije, najveći udio među zemljama.

- Imali smo vrlo konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Posebna zabrinutost Belgije oko pitanja kako koristiti zamrznutu rusku imovinu je neosporna i mora se adresirati u svakom mogućem rješenju na način da sve evropske države snose isti rizik - rekao je Merz nakon večere s belgijskim liderom.

Predloženi reparacijski zajam predviđa 115 milijardi eura za finansiranje ukrajinske odbrambene industrije tokom pet godina, dok bi 50 milijardi pokrilo budžetske potrebe Kijeva. Preostalih 45 milijardi iz ukupnog paketa bilo bi iskorišteno za otplatu zajma G7 Ukrajini, izdatog prošle godine.

Sredstva bi bila isplaćena u šest tranši tokom godine, prema prezentaciji Komisije.

Određene kontrole i mehanizmi bili bi uspostavljeni kako bi se spriječilo zloupotrebljavanje novca. Kada je riječ o odbrambenoj potrošnji, to bi uključivalo osiguravanje da ugovori i planovi potrošnje budu prihvatljivi za Komisiju.

Komisija bi također detaljno prikazala finansijske potrebe Ukrajine i naznačila odakle vlada dobija vojnu i finansijsku pomoć, omogućavajućiprijestonicama EU da prate tok novca prema Kijevu.