- Dobra je stvar to što Zapad nema direktan interes da bi nešto poticao, neku stranu u BiH. Treba naglasiti da mi u BiH imamo vrlo loše iskustvo zapadne intervencije, posebno sa Dejtonskim sporazumom i legalizacijom zločina i genocida.

Nezainteresiranost i indolentnost

A s druge strane, uopšte nije dobro što nam ovakvo stanje opstaje upravo zahvaljujući nezainteresiranosti, odnosno svojevrsnoj indolentnosti Zapada - kaže Halilović.

Prema njegovim riječima, do stanja koje trenutno imamo u BiH u dobroj je mjeri i došlo zahvaljujući zapadnoj toleranciji svega onoga što je radila i što radi vlast u Republici srpskoj.

- Ne govorim ovdje samo o pravnim, već i o političkim, kriminalnim i svim drugim poslovima koji su na kraju i kulminirali svim ovim što danas imamo u BiH - ističe Halilović.

Prema tome, nastavlja naš sagovornik, u suštini od Zapada ništa ne treba ni očekivati.

- Mi definitivno moramo da to shvatimo i učinimo sve da se stvari odvijaju onako kako ih mi planiramo i predviđamo, a ne onako kako bi Zapad reagirao na neki eventualni novi sukob u Bosni - govori Halilović.

Potcrtava da su na Zapadu itekako svjesni načina odlučivanja u BiH. Jer, Zapad i jeste autor takvih okvira odlučivanja, ali mu nije stalo do razrješenja situacije, već da ovakvo stanje potraje.

- Za njih je jedino bitno da nema direktnog oružanog sukoba, da ne bi oni imali nekih problema zbog toga što bi eventualno došlo do odlazaka naših ljudi u njihove zemlje.

Njima je bitno da je ovdje mirno, a kakav je mir, to ih ne zanima. Oni ne ulaze u kvalitet našeg mira i zato i tolerišu stanje koje trenutno imamo u zemlji - kaže Halilović.

Ponavlja kako je vrlo uvjeren da je Zapadu sasvim svejedno kakvo je stanje kod nas, već da im je jedino važno da se kod nas ne puca.

- A to što se tapka u mjestu decenijama, što nema nikakvog značajnijeg pomaka, posebno u sferi politike, to im je apsolutno nevažno - govori profesor.

Napominje kako mi u Bosni i Hercegovini u neku ruku imamo iluziju o moći Zapada: "Zapad je nemoćan. Pitanje je da li uopće praktički više i postoji. Zapad ne može ništa da uradi".

- Svjedoci smo da je on nemoćan, ne samo u našoj situaciji, već i po pitanju Kosova. Oni ne mogu da urade ništa konkretno ni kad je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu - riječi su Halilovića.

Smatra kako je Zapad sada u panici - da neke druge zemlje Evrope ne bi dodatno bile predmetom ne samo vojnog, već i nekih drugih oblika ruskih napada.

Moramo se probuditi

- Zapad je sada zabrinut kako da se što je moguće bolje privremeno organizuje, dok eventualno ne postigne neku vrstu samosigurnosti, samozaštite.

Oni su zapustili svoje odbrambene mogućnosti i sposobnosti, i više je faktički upitno u kojoj mjeri i djeluju kao jedinstven politički faktor - navodi Halilović.

Ističe da Zapad i dalje postoji kao značajan svjetski faktor u jednom širem smislu - ekonomskom, pa i u demokratskom, ali i u smislu razvoja društvenih odnosa i demokratije.

I u tom pogledu i dalje predstavlja jednu vrstu uzora za svijet, ali kada se govori o vojnom segmentu, skoro da je i irelevantan.

- Evo dvije godine na indirektan način NATO vodi neuspješan rat s Rusijom. I mi prema tome ne trebamo ni očekivati nikakvu intervenciju, niti neki veći angažman Zapada, a posebno Evrope po pitanju nekih odnosa u BiH, jer je EU faktički samo "tigar na papiru" i ništa više - smatra Halilović.

Također je mišljenja da se Zapad u Bosni i Hercegovini uopšte ne suprotstavlja malignom ruskom utjecaju.

- Svjedočimo direktnoj komunikaciji i saradnji entiteta Rs sa Rusijom, a Evropa na to nikako ne reagira. Ponavljam, Evropa ne reagira ni na izazove u Ukrajini, a kamo li da reagira kod nas.

Mi zaista moramo jednom da se probudimo iz tog našeg višedecenijskog drijemeža o moći i interesu Zapada i njegovoj spremnosti da nešto uradi u našoj zemlji. I ne samo Zapada, nego bilo koga. Moramo znati da svačiji opstanak zavisi od njega samoga i od njegove moći.

Opstanak je utemeljen na moći za opstankom onog ko se bori za svoje postojanje. To je jedno pravilo, ne samo u prirodi, nego i u društvu, u državama, među državama, među nacijama, u svijetu, u društvenim odnosima, među ljudima uopšte.

I ko ne uspijeva u tome da izgradi mehanizme vlastite odbrane i opstanka, on naravno i propada. I tu se još na jedan način potvrđuje ona Hegelova izreka - "sve što je stvarno, umno je". Dakle sve što postoji, faktički crpi neko opravdanje svog postojanja u samom postojanju, odnosno u snazi i moći vlastitog postojanja - rekao je Halilović.

Na kraju ponavlja kako nema nikakvih nadanja niti očekivanja od Zapada da nešto hoće ili može uradi u Bosni i Hercegovini.

- To je osnovna stvar koju moramo da shvatimo - da naš opstanak i postojanje zavisi primarno i isključivo samo od nas samih - zaključuje profesor Halilović u razgovoru za Patriju.

(NAP)