"BHANSA u potpunosti poštuje pravo svakog zaposlenika na bolovanje u skladu s važećim zakonodavstvom, dužni su kao odgovorna institucija provesti provjere opravdanosti ovog naglog porasta, prije svega zbog očuvanja sigurnosti zračne plovidbe", navode iz Agencije.

Ova rečenica i ovako intonirano saopštenje jasno govori da u Agenciji imaju ozbiljne sumnje da se radi o tihom bojkotu dijela radnika, odnosno lažnim bolovanjima. Tako je i jedna državna agencija na svojoj koži osjetila ono na što realni sektor upozorava već godinama - lažna bovovanja nanose ogromne štete privredi.

No za te vapaje niko, barem do sada nije mario. Možda se stvari promjene nakon što je ugrožen zračni promet BiH.

S obzirom da se radi o specifičnoj situaciji i uigranom scenariju, istragu treba početi na adresama doktora koji su izdali bolovanja.

Vijesti.ba su ranije objavljivale frapantne primjere iz kojih se vidi kako pojedini doktori bolovanja izdaju i retroaktivno, što je konstatovano i revizijom koju je na konkretnom primjeru proveo Zavod za javno zdravstvo KS.

Ipak, ni ovi očigledni primjeri nisu naveli resorna ministarstva, prije svih Ministarstvo zdravstva KS da se ozbiljnije uhvate u koštac sa doktorica koji čine ovakva nedjelja.

Ljekari s kojima smo pričali, nezvanično su nam potvrdili da su brojne zloupotrebe, kako od strane onih koji idu na bolovanje, tako i od onih koji im ga potpisuju. Jer, kako nam kažu, rijetko će kolega ljekar iz komisije opovrgnuti mišljenje drugog kolege ljekara koji je napisao bolovanje. A ako se to i desi, tek onda dolazi do sudskog spora.

Kontrola se isključivo odnosi na pravilnu primjenu odredaba Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika (Sl. novine FBiH br.3/17). Prema članu 22. (Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije) je propisano da "Nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ovlašteno lice privatne prakse sa kojom zavod ima zaključen ugovor, kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove".

Prema članu 23. je propisano da “Nadzor nad osiguranikom za vrijeme privremene spriječenosti za rad odnosno za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće vrši kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana privremene spriječenosti za rad i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava”.

Tu je i uloga Drugostepene ljekarske komisije.

Ova komisija se bavi privremenom spriječenošću za rad osiguranika sa područja KS. Privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija ZZO KS utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste,otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika. Privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana spriječenosti za rad, utvrđuje izabrani doktor medicine. Privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija, imenovana od strane direktora zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada, sa kojom nadležni kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Pravilnikom je definisan drugostepeni postupak. Na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca. Prigovor se podnosi preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. O prigovoru rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Nalaz i ocjena Drugostepene ljekarske komisije su konačni i protiv istih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom, u slučaju da istim nisu zadovoljni osiguranik, pravno ili fizičko lice kod kojih je osiguranik zaposlen.

Zloupotrebe bolovanja su svakodnevnica. Primjera radi, evropski prosjek bolovanja je 6,5 dana godišnje, a za Federaciju BiH 25, odnosno u Kantonu Sarajevo taj prosjek iznosi 22 dana godišnje, što je četiri puta više bolovanja od prosjeka EU.