Inicijativu su potpisali narodni poslanici Pavle Grbović, Ahmedin Škrijelj, Minela Kalendar, Ana Oreg, Šaip Kamberi i Vladimir Pajić.

Na sedam stranica prijedloga objašnjeno je zašto je podnesena, koje tačke sadrži i objašnjena je svaka od navedenih tačaka. U obrazloženju stoji da rezolucija ima za cilj da "pokaže jasnu i nedvosmislenu posvećenost Srbije vrijednostima istine, pravde i pomirenja“, te da doprinese "smanjenju tenzija u regionu i izgradnji kulture sjećanja zasnovane na poštovanju žrtava“.

Prijedlog rezolucije ima 11 tačaka:

1. Narodna skupština Republike Srbije najoštrije osuđuje genocid počinjen nad bošnjačkim narodom u Srebrenici jula 1995. godine.

2. Proglašava se 11. juli za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježava se svake godine.

3. Narodna skupština Republike Srbije izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što Republika Srbija nije spriječila genocid u Srebrenici, niti je kaznila počinioce.

4. Republika Srbija će svojim krivičnim zakonodavstvom osigurati adekvatnu kažnjivost za negiranje genocida u Srebrenici, ratnih i drugih zločina utvrđenih presudama relevantnih međunarodnih sudova, te kažnjivost za glorifikaciju pojedinaca i organizacija koji su od strane relevantnih međunarodnih sudova proglašeni krivim za genocid u Srebrenici, ratne i druge zločine.

5. Potvrđuje se odlučnost Republike Srbije da spriječi genocid i sve druge zločine i potvrđuje stavove završnog dokumenta Svjetskog samita iz 2005. godine o odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti.

6. Garantira se ratifikacija i puna implementacija Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti i usvajanje zakona potrebnih za ispunjavanje obaveza iz te Konvencije.

7. Republika Srbija se obavezuje da će iskoristiti sva raspoloživa sredstva i mehanizme da provede istragu, rasvijetli i kazni sve odgovorne za genocid u Srebrenici jula 1995. godine.

8. Naglašava se suštinski značaj pomirenja zasnovanog na dijalogu, suočavanju sa prošlošću i posvećenosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u regionu.

9. Republika Srbija se obavezuje da će razvijati obrazovne programe, koji će budućim generacijama usaditi lekcije o svim negativnim posljedicama koje su proizašle iz genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti u cilju sprječavanja njihove glorifikacije koje nesumnjivo dovode do stvaranja svijesti da se interesi sopstvenog naroda i države mogu ostvarivati na štetu drugog naroda i države.

10. Narodna skupština Republike Srbije potvrđuje značaj lekcije o neuspjehu da se spriječi genocid u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju Generalnog sekretara UN-a, u skladu sa rezolucijom Generalne skupštine 53/35 i odlučuje da rano i efikasno djeluje kako bi se spriječilo ponavljanje genocida i u tu svrhu će se iskoristiti sva raspoloživa sredstva.

11. Republika Srbija potvrđuje da kršenja ljudskih i manjinskih prava mogu biti rani pokazatelj mogućnosti genocida i u tom smislu se obavezuje na usvajanje zakonskih i drugih pravno obavezujućih akata koja će nedvosmisleno garantovati zaštitu i puno ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i obezbijediti manjinama uslove za ostvarivanje prava na političku egzistenciju.