Taj potez usmjeren je samo na jednu osobu - američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše CNN u analizi pregovora Ukrajine i Rusije, koji bi trebali biti održani u Istanbulu.

Kijev mora pokazati da je spreman učiniti svaki korak prema miru, ma koliko bio simboličan, kako ne bi rizikovao da Trump postepeno počne slušati prokremaljske glasove oko sebe, izgubi interes za cijeli proces ili ograniči pomoć Ukrajini.

Ali, kako piše CNN, mirovni proces zapravo se odvija tačno onako kako Rusija želi - polako, prema rasporedu koji diktira Kremlj.

U sedmici otkako su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Poljska stali uz Ukrajinu i zatražile bezuslovni 30-dnevni prekid vatre, postalo je jasno što Putin i Trump stvarno misle o pregovorima.

Ključna spoznaja, tvrdi CNN, jeste da se Kremlj ne boji novih sankcija, ni evropskog pritiska, niti osjeća obavezu reagovati na Trumpove prijedloge.

Za sada, Putin procjenjuje da su potencijalni unutrašnjopolitički rizici zajedničke fotografije s Trumpom i Zelenskim daleko veći od moguće štete zbog Trumpovog nezadovoljstva.

Odbijanje da se pridruži inicijativi Zapada predstavlja proračunat rizik koji se, čini se, već isplaćuje.

Trumpov odgovor, odnosno izjava da se "ništa neće dogoditi dok se on i Putin ne sastanu", bacio je sve diplomatske planove u vjetar dok se taj bilateralni susret ne dogodi.

Putin time dobija slobodu djelovanja, svjestan da američki čelnik zapravo vjeruje da bez sastanka dvojice predsjednika nema napretka.

Nije nemoguće da do sastanka Putina i Trumpa dođe uskoro, pa čak i da se pregovori u Istanbulu pretvore u najavu takvog samita tokom vikenda.

No, Putin očito uživa gledajući kako se mirovni proces odvija puževim korakom, uz taman toliko lažne ozbiljnosti da Bijela kuća ne može potpuno odustati. Zašto žuriti?

U međuvremenu, ruske snage se gomilaju uz istočno ratište, očito u sklopu šireg strateškog plana Moskve.

Odluka da se ignorišu Trumpovi pozivi otkriva dvije ključne stvari: Putin je spreman podnijeti i dodatne "snažne sankcije" koje je zaprijetila Francuska i odbaciti samit u Istanbulu.

Očito je i tačno procijenio da će Trumpovo nezadovoljstvo biti ograničeno.

Putin je, navodi CNN, bio spreman rizikovati višednevne špekulacije o svom dolasku, znajući da će time izbjeći pritiske i osnažiti dojam da sve ovisi o njemu.

U konačnici, nije ni poznato je li ikad stvarno razmatrao ponudu Zelenskog za direktan susret. Možda je već sve vrijeme pregovarao o uslovima vlastitog susreta s Trumpom, možda ne.

Zelenski se sada nalazi u nezahvalnoj poziciji. Mora ostati u blizini pregovora, u slučaju da se iznenada dogodi napredak, ali istovremeno ne smije izgledati kao da čeka Putinov sljedeći potez.

U petak ga, kako tvrdi, čeka unaprijed planiran samit u Albaniji, no odmah nakon toga mora se vratiti u pregovore.

Istovremeno, postaje sve jasnije da Trump možda neće uvesti dodatne sankcije Rusiji, uprkos očekivanjima iz Evrope i same Bijele kuće.

Ograničeni, tehnički sastav ruske delegacije u Istanbulu Trumpu pruža taman dovoljno alibija da zadrži nadu u napredak te odgodi bilo kakvo zaoštravanje prema Moskvi.

Razgovori će, zaključuje CNN, vjerovatno nastaviti teturati naprijed, uz maksimalističke zahtjeve Kremlja i stalne ukrajinske apele za prekid vatre koje Rusija uporno odbija.

A upravo takav tempo i struktura procesa odgovaraju Kremlju, jer mu daju moć, prostor i vrijeme.

Čak i uz učešće Trumpovih visokih dužnosnika na pregovorima, vrlo je vjerovatno da će biti ostvaren minimalan napredak i da će biti razgovarano o - daljnjim razgovorima. A to je tačno ono što Kremlj želi.

(NAP)