Prema informacijama do kojih su došli evropski diplomati, Washington sada traži dodatne ustupke – uključujući osnovnu carinu od najmanje 15 posto na većinu evropskih proizvoda – što je izazvalo bijes u Briselu i Berlinu, piše The Wall Street Journal.

EU je donedavno očekivala da će s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom dogovoriti kompromis koji bi osnovne carine zadržao na 10 posto, što je i samo po sebi bio težak ustupak za mnoge od 27 članica. No nakon što su američki dužnosnici signalizirali promjenu stava, Njemačka – dosad umjerenija u pristupu – približila se tvrđoj, konfrontacijskoj liniji Francuske.

"Još ima vremena za pregovore", rekao je jedan njemački dužnosnik u petak. "Ali ako žele rat, imat će rat."

Države članice EU-a sada pritiskaju Evropsku komisiju da pripremi snažnije protumjere protiv američkih kompanija, koje bi išle i dalje od običnih carina, ako se dogovor ne postigne do 1. augusta – roka koji je odredio Trump.

Trgovinski odnosi EU-a i SAD-a najveći su na svijetu – svakoga dana izmjeni se roba i usluga u vrijednosti većoj od pet milijardi dolara. No iz Brisela poručuju da su sve opcije na stolu.

Evropska komisija je u nedjelju službeno poručila da i dalje želi dogovor koji će biti "uzajamno koristan", ali je dodala da će u slučaju neuspjeha iskoristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju, prenosi Index.hr.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick u nedjelju je ipak izrazio optimizam: "Siguran sam da ćemo postići dogovor. I bit će sjajan za Ameriku, jer predsjednik stoji iza američkog naroda", rekao je za CBS.

U proteklih nekoliko mjeseci evropski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič šest je puta putovao u Washington, održao brojne razgovore i poruke s američkim dužnosnicima, te ponudio smanjenje carina i kupovinu američkih energenata i poluvodiča u vrijednosti od više desetaka milijardi dolara.

Uprkos tome, Trump je početkom jula zaprijetio s 30 posto carina na većinu evropskog uvoza – znatno više od ranije spominjanih 20 posto.

Njemačka je donedavno tražila brzo sklapanje dogovora, ali je sada podržala korištenje tzv. antikoercijskog instrumenta – mehanizma koji omogućuje uvođenje ekonomskih protumjera protiv država koje se koriste ekonomskim ucjenama. Taj mehanizam dosad nikad nije korišten, ali je opisan kao najjače trgovinsko oružje EU-a.

"Još nismo došli do tačke u kojoj bismo ga aktivirali", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ranije ovog mjeseca. No to bi se moglo promijeniti – Komisija je već počela pripremati konkretne mjere koje bi se mogle brzo uvesti.

Među mogućim mjerama su nameti na američke digitalne usluge, ograničenja pristupa američkih kompanija na evropsko tržište javne nabavke te dodatne carine. EU već ima spremne dva paketa carina u vrijednosti preko 100 milijardi dolara, koji uključuju proizvode poput aviona, maslaca od kikirikija i viskija. Drugi paket još nije formalno odobren, ali bi mogao biti aktiviran brzo.

Evropski dužnosnici i dalje se nadaju dogovoru. Ne planiraju pokretati nikakve protumjere prije Trumpovog roka 1. augusta. No jasno poručuju da se pripremaju na "mogući sukob" koji bi mogao imati visoke troškove za obje strane.

Dogovor koji je donedavno bio na stolu uključivao je evropsku kupovinu američkih energenata i čipova, te prihvaćanje osnovne carine od 10 posto. Ključni detalji, poput izuzeća za određene sektore i moguće olakšice za evropsku autoindustriju, još su se pregovarali.

No optimizam je splasnuo. Tri dana nakon što je Šefčovič u Evropskom parlamentu rekao da "naši pregovori spašavaju EU od većih carina", Trump je na društvenim mrežama objavio pismo u kojem prijeti carinama od 30 posto.

Nakon posljednje runde pregovora u Washingtonu, Šefčovič je čuo da SAD traži osnovnu carinu od najmanje 15 posto, bez smanjenja postojećih carina od 25 posto na evropske automobile, i uz moguće carine od 100 posto na farmaceutske proizvode.

Čak su i njemački dužnosnici, koji su ranije vjerovali da su Trumpove prijetnje taktički manevar, sada promijenili stav. Saznanje da SAD traži veće carine i odbija ustupke oko automobila potaknulo je Berlin da prvi put podrži i moguće protumjere.

"Moramo odlučiti koliko smo još spremni popustiti – i što ćemo učiniti ako dogovor propadne", rekao je jedan evropski diplomat. "Sve opcije su bolne."