„Djelomično zbog nedavnih incidenata u Danskoj i drugim europskim zemljama, Schleswig-Holstein je u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa saveznom vladom i njemačkim oružanim snagama“, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Schleswig-Holsteina, Sabine Suetterlin-Waack u priopćenju, piše Reuters.

U proteklih tjedana viđeni su ruski dronovi iznad Poljske, gdje je 9. i 10. septembra2025. više od 20 borbenih dronova prešlo granicu, što je dovelo do aktiviranja NATO-ovih zrakoplova i obaranja nekoliko njih. U Estoniji su 19. septembra tri ruska lovca MiG-31 neovlašteno ušla u zračni prostor na 12 minuta, što je izazvalo hitnu intervenciju NATO-ovih snaga. Estonski vanjski ministar nazvao je ovaj incident “neprihvatljivo drskim”, a Rusija je poricala namjeru.

U Danskoj su neidentificirani dronovi viđeni iznad zračnih luka u Kopenhagenu 22. rujna i Aalborgu 25. septembra, što je dovelo do privremenog zatvaranja aerodroma i kašnjenja letova. Danska premijerka Mette Frederiksen opisala je ove događaje kao “najozbiljniji napad na ključnu infrastrukturu” i povezala ih s ruskim aktivnostima u regiji, prenosi Večernji list. Iako danske vlasti nisu pronašle dokaze za rusku umiješanost, nazvale su dronove djelom “profesionalnog aktera” i upozorile na visok rizik od ruskog sabotaža

Ovi incidenti u Danskoj, Poljskoj i Estoniji dio su šireg niza kršenja zračnog prostora u Europi, uključujući Rumuniju, što je dovelo do višestrukih poziva NATO-a na članak 4 za konzultacije o sigurnosti. Rusija je sve optužbe za namjerne incidente odbacila kao “neosnovane”, ali europski lideri vide ih kao provokacije koje testiraju granice alijanse. NATO je pojačao zračne patrole na istočnom krilu, uključujući doprinose iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke, kako bi spriječio daljnje eskalacije.