Umjetna inteligencija "potopila" Stanivukovića i Goricu: Evo kako se ispravno piše titula bosanskog kralja Tvrtka I
U Sarajevu je tokom noći postavljen spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću.
A, o svemu se oglasila gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
"Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila.
Bosanski kralj Tvrtko, preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ondje gdje i pripada", napisala je Karić na društvenim mrežama.
Podsjetimo, sarajevski kipar Stijepo Gavrić napravio je ovaj spomenik. Ukupno je koštao 250 hiljada KM.
U proteklom periodu održane su brojne rasprave vezane za lokaciju spomeniku Kralju Tvrtku I Kotromanić.
Neka vječno živi Bosna tisućljetna: Prije 834 godine napisana je Povelja Kulina Bana!
Lokacija preko puta zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bila je prva opcija, ali je taj prijedlog u početku odbijen od strane Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika.
*Stjepan Tvrtko I Kotromanić (oko 1338 – oko 10. marta 1391) bio je bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. Tvrtko I se smatra jednim od najvećih srednjovjekovnih vladara Bosne, koji je za sobom ostavio zemlju veću, jaču, politički uticajniju i vojno sposobniju od one koju je naslijedio. Njegovim političkim dostignućima doprinijela je feudalna anarhija u Srbiji i Hrvatskoj, dok Osmanlije još uvijek nisu ozbiljno ugrozile. Bosanska privreda je bila na vrhuncu, pojavila su se nova naselja i trgovački centri i poboljšao se životni standard njegovih podanika. U toku njegove vladavine Bosna je doživjela najveći politički, vojni, teritorijalni, i privredni uspon i razvitak feudalnog društva.
Nakon postavljanja spomenika, oglasio se i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.
- Banja Luka će ispraviti nepravdu koju je načinilo Sarajevo! Prisvajanjem srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje historije sa ciljem popunjavanja historijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena, dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine!
Tvrtko I Kotromanić je bio hrišćanski vladar, zvaničnom titulom kralj Srba, Bosne, Primorja i Zapadnih strana krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa nad moštima Svetog Save, što je historijska činjenica.
Nastavljajući praksu prekrajanja istorije putem spomenika, političko Sarajevo svjesno izbacuje puni naziv titule kralja Tvrtka, te ne navodeći narod i ostale zemlje kojima je vladao svjesno zbunjuje javnost u cilju političke propagande.
Grad Banja Luka će još ove godine pokrenuti proces izgradnje spomenika banu Kulinu i kralju Tvrtku u cilju odbrane istine i zahvalnosti koju srpski narod gaji prema svojim vladarima srednjeg vijeka - naveo je.
Oglasila se i Gorica Dodik:
Pitali smo sve popularniju umjetnu inteligenciju da nam detaljnije objasni, čiji je vladar kralj Tvrtko I bio, te kako se prije svega na piše njegova titula, kao "Bosanski kralj", ili "kralj Srba, Bosne, Primorja i Zapadnih strana" kako je to naveo Stanivuković. Evo kakav smo odogovr dobili:
Pravilno je da se njegova titula prvenstveno piše kao "kralj Bosne".
Tvrtko I je bio kralj Bosne od 1353. do 1391. godine, a njegova titula implicira vladavinu nad većinom teritorija koje je danas dio Bosne i Hercegovine. Naime, Tvrtko I je bio vladar srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva, koje je obuhvaćalo i regiju Dalmacije, dio Srbije, a posebice teritorij Bosne. Stoga je najprikladnije koristiti titulu "kralj Bosne" kako bi se točno opisalo područje na kojem je ostvario vlast.
"Bosanski kralj" bi također bio ispravan način nazivanja, ali "kralj Bosne" je češće korištena i prihvaćena forma. Ovaj naziv naglašava da je Tvrtko I bio kralj specifično nad teritorijem Bosne, dok bi "bosanski kralj" mogao nejasno implicirati da je kralj svih Bosanaca ili da je kralj samo zbog svoje nacionalnosti,
Iako se Tvrtko I opisuje kao kralj "Srba, Hrvata i Bosne" u nekim historiografskim izvorima ili literaturi, ta titula je puno manje rasprostranjena i ograničena na određene interpretacije ili političke kontekste. Tako da se pravilnije je koristiti "kralj Bosne" kako bi se preciznije opisala njegova vladavina.
(Admir Oručević)