Zaključci bez ikakve svrhe i pravne snage. Vanredne sjednice, suspenzija zbog koronavirusa, česte uvrede, pa čak i poneki fizički okršaj obilježili su četiri godine rada Narodne skupštine RS-a, piše Crna hronika. 

Je li ovaj saziv unaprijedio demokratski sistem ili je odnio u nepovrat četvorogodišnji mandat? 

U julu su se na govornicama pozdravili, uz napomenu da sjednica neće biti do novog saziva. Ipak, sredinom augusta neočekivano još dvije posebne sjednice u istom danu. Očigledno, ovaj saziv Narodne skupštine bio je izrazito drugačiji od svih prethodnih. Najupečatljivije, naravno, posebne sjednice. 

“Gospodin Milorad Dodik, svaki put kada je imao stav ministarstva nadležnog po određenom pitanju iz RS-a, da nešto nije u interesu sa politikom RS-a, svaki put je potezao vitalni entitetski interes”, kazao je Denis Šulić, potpredsjednik NSRS-a.

Da preciziramo, u prethodne četiri godine održano je 57 sjednica entitetskog parlamenta, od toga 22 redovne i 35 posebnih. Analitičari smatraju da je Narodna skupština izgubila svoj integritet

Tanja Topić ističe kako su vrlo često su donošeni zaključci koje su neki način dirigovale druge institucije, ali da pri tome mnogi od tih zaključaka nikada nisu bili provedeni ni realizovani. Većina zaključaka, ispostavilo se, ostali su mrtvo slovo na papiru i skupljaju prašinu. 

Čak i novinari koji prate skupštinski rad aktuelni mandat smatraju u najmanju ruku čudnim, sa događajima koji nisu u granicama demokratskih procesa.

“Podsjetimo javnost na tuče. Imali smo udarac ministra unutrašnjih poslova Drašku Stanivukoviću – to nije bilo normalno. Tu su i neke replike vanredne opozicije koja je iskoristila taj prostor maksimalno koliko joj je to bilo omogućeno. Zatim je tu pandemija koronavirusa i okolnosti u kojima su se dešavale sjednice NSRS-a”, navodi Elvir Padalović, novinar portala Buka.

Topić dodaje kako se i prvi put čuo jedan zvaničnik koji je rekao da se opozicija prisluškuje. 
A ovaj saziv, osim rekordnog broja posebnih sjednica, obilježio je i rekordan broj preletača – od 83 zastupnika, njih 23 promijenila su stranački dres.

“Da je ovo neko normalno društvo, reklo bi se – možda su promijenili svoje politike i idelogije. Međutim, jasno je da su to činili gotovo isključivo iz koristi – i to one lične koristi. Mi imamo i slučajeve duplih preletača”, kaže Stefan Blagić, predsjednik Udruženja Restart Srpska. 

Dodaje Blagić da ova pojava vuče korijene još iz 2014. godine kada su zastupnici počeli nekažnjeno, čak i uz snimljene razgovore, da mijenjaju stranačke dresove. Kaže, riječ je o krađi izborne volje građana. O krađi ili otimanju još četiri godine života u promašenim političkim sukobima niko nije ni razmišljao, piše Crna hronika. 



(A.R.)