U toj bici, koju je Haški tribunal označio legitimnom vojnom operacijom, stradalo je sedam pripadnika JNA. 

Izlazak kolone pripadnika JNA iz Sarajeva prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije otetog i zarobljenog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića na Sarajevskom aerodromu. Izetbegović je u javljanju telefonom u televizijski program kazao da on ne može doći u Sarajevu jer mu ne daju.  

Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo je iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku prema Lukavici, ali je zaustavljen na Drveniji, u današnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.

Tog dana, prema svjedočenju generala Milutina Kukanjca, tadašnjeg komandanta Druge vojne oblasti JNA u slučaju “Dobrovoljačka”, ubijeno je šest pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA. Pripadnici TO Armije RBiH tada su zarobili određeni broj vojnika JNA, koji su kasnije razmijenjeni.

Iako događaji od 2. maja kada su gađane ključne institucije u Sarajevu nisu procesuirani, Tužilaštvo BiH pod rukovodstvom Milanka Kajganića i uputa iz Beograda podiglo je optužnicu protiv deset osoba najvišeg vojnog, policijskog i političkog vrha Armije RBiH i MUP RBiH. 

Da je živ general Jovan Divjak koji je tražio da se ne puca na kolonu JNA bio bi sigurno među optuženima. 



(Patria/A.R.)