Je li se ovim zakonom RS vratila 20 godina unazad?

- RS se donošenjem ovog zakona vratila 20 godina unazad jer smo 2001. godine usvojili Zakon o zaštiti od klevete koji je dekriminalizovao klevetu i bili prvi na Zapadnom Balkanu.  Sada klizimo korak nazad iz hibridnog u autoritarni režim. Mnogo smo daleko demokratskog društva kojem težimo.

„Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave“ – kaže juče ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović. Je li to zaista tako? Koliko primjedbi je zaista uzeto u razmatranje?

- Ne, iako su održane četiri javne rasprave, osnovni zahtjev medijske zajednice i društva bio je da se kleveta povuče, odnosno sporni član, do čega nije došlo. Usvojene su djelimično manje izmjene. Uvreda je ostala u domenu parničnog prava i smanjene su zaprijećene novčane kazne za izvršeno djelo uvrede i klevete i to je urađeno na zbunjujući način. Raspon kazni je od 3.000 do 6.000 KM, ostale su ustvari u domenu u kojem su bile u građanskom pravi pa mi nije jasna svrha ovoga. Ostaje stigmatizacija, počinjeno krivično djelo i to da oni koji počine klevetu se izjednačavaju s onima koji izvrše ubistvo, silovanje i druga teška krivična djela i stigma nošenja krivičnog djela koja stvara probleme ljudima – onemogućava dobijanje vize, prijavu na konkurse, javljanje na tendere –  funkcionisanje u poslovnom i privatnom životu. Ostao je sporan član 4. za klevetu da se istinitost ili neistinitost tvrdnje ne dokazuje. Možete iznijeti istinitu činjenicu, a da budete kažnjeni.

Kako komentarišete član 156a. koji se odnosi na „Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka“.? Znači li to da, ako novinar raskrinka neku nezakonitost, i ima dokumentaciju kojom to želi dokazati, ima fotografiju ili video-zapis kako neko prima mito, mora pitati za saglasnost osobe na snimku, potpisnika tih dokumenata i onih koji se u njemu spominju?

- Taj član je vrlo sporan naročito za medijsku zajednicu. Naravno da osoba neće pristati da se objave dokumentu koji mu ne idu u prilog i nejasno je to u zakonu od koga treba da se traži dozvola, da li od osobe koja je vlasnik tipa diplome ili organa koji izdaje uvjerenje. Ne znamo kako će se to u praksi primjenjivati, naročito što je ostala sporna riječ “mogla” da je “šteta mogla biti počinjena”.

Dodik najavljuje i donošenje zakona koji će omogućiti proglašavanje, odnosno kreiranje liste neprijatelja Republike Srpske. Hoće li svi oni koji kritikuju vlast, a izbjegnu zakon o kriminalizaciji klevete, da se nađu na udaru ovog novog zakona, koji Dodik očigledno priprema?

- Dodik od 2015. godine na stranačkim skupovima najavljuje pravljenje crne liste protivnika vlasti, ali i kada je prošle godine najavio ovaj zakon o kriminalizaciji klevete nije ozbiljno shvaćen. Svi smo mislili da u 21. vijeku to nije moguće, ali je vrlo brzo pokazao da se ne šali. Mislim da nema šale ni sa ovim zakonom i možemo ga vrlo brzo očekivati u proceduri. Ne znam šta će zakon sadržavati, ali posljednjih dana se čula izjava da će proglašeni neprijateljima biti članovi Ustavnog suda i naravno svi oni koji mu budu zasmetali.

Treba li RS prije ovoga, Zakon o porijeklu imovine?

- Naravno i taj i zakon o sukobu interesa, ali očigledno vlastima ne odgovara jer bi se takvim zakonima iskorijenila korupcija i kriminal. Ovaj sistem je ono što njima pogoduje i žele da što duže potraje jer im omogućava ostanak na vlasti.

Juče su poslanici razmatrali i tačke koje se tiču finansija, bankarskog sistema, fiskalne odgovornosti, te zaduženosti RS. Priznaje li vlast u RS da je u ekonomskom problemu?

- Dobili smo podatke o zaduženosti RS i znamo da samo spoljni dug iznosi 4,2 milijarde KM, a da u ovoj godini moramo isplatiti milijardu, ali nas vlast i dalje uvjerava da je sve u zakonskom okvirima i da nema razloga za zabrinutost. S druge strane vidimo da se redovno obaveze ne mogu servisirati. NSRS ne plaća račune za gorivo, plate prošlog mjeseca su kasnile gotovo svim budžetskim korisnicima, javnim preduzećima plate jesu uplaćene, ali ne doprinosi. Sigurno jesmo u finansijskom problemu, ali to vlast ne priznaje.

Predsjednica Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS Obrenka Slijepčević ponovo je imala svojih pet minuta u NSRS. Da li imenovanjem  ovakvih ličnosti na važne funkcije vladajuća struktura šalje poruku mladim i obrazovanim u RS da nisu poželjni?

- Možda je bio karakterističniji prvi nastup prije tri mjeseca kada smo imali izvještaj za 2021. godinu i sam izvještaj je smiješan jer se sastoji od svega 5-6 stranica. Za 2021. godinu smo imali svega sedam slučajeva utvrđenih sukoba interesa, u 2022. svega 10 i to samo kod članova lokalnih parlamenata. Slijepčević je slika kadrova SNSD-a i smijanje svima nama u lice i pokazuje da će se samo oni koji su poslušni i slijepo izvršavaju naređenja,  naći na takvim mjestima. Naravno, to sve mlade ljude odvraća i od politike i da napuste RS i BiH.

Prošlo je sedam mjeseci od najave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da će se javna preduzeća, ustanove i institucije riješiti neradnika. Sem dvadesetak otkaza koje je pomenuo premijer Višković, šta se desilo po ovom pitanju?

- Nažalost, sve s na tome završilo. To je kao urbana legenda. Ko su osobe koje su dobile otkaze zapravo ne znamo. Kazao je kako obećan spisak neradnika ne može izaći u javnost zbog tajnosti ličnih podataka. Mi sumnjamo da je uopšte moglo doći do davanja otkaza jer neradnici su mahom njihovi kadrovi zaposleni u javnim preduzećima, prenosi N1.

(Elmedina H.)