Više od 2.000 civila ubijeno u opkoljenom Goraždu
Protesti su, simbolično, počelil u 12.05 sati, a građani su sa transparentima u rukama, prošetali od Trga branilaca grada do Gradske dvorane „Mirsad Hurić“, uz kraće zadržavanje ispred zgrade Tužilaštva BPK Goražde.

- Ovdje sam da pitam ko je ubio moje dijete i još 148 djece. Davala sam izjave od SIPA-e pa nadalje, ali ti dokumenti najvjerovatnije svi stoje u ladicama tužilaštva. Nikad se nije otkrilo ko je kriv za to – kazala je Mirsada Čaušević, majka dječaka Harisa koji je sa vršnjacima Erminom Ušanovićem i Eldinom Raščićem ubijen 1994. godine.

Više od 2.000 civila ubijeno je u opkoljenom Goraždu tokom opsade grada koja je trajala od 1992. do 1995. godine. Starci, žene, djeca, ubijani su sa okolnih brda artiljerijskim projektilima, snajperima, ranjenici smješteni u Kantonalnoj bolnici i crvenim križem označenim ambulantama u gradu također su bili meta agresora. Dok se saslušava, optužuje i procesuira stotine branitelja grada, a neki od njih suočeni s nepravdom dižu ruku na sebe, za zločine nad stanovnicima nekadašnje zaštićene zone UN-a niko još nije presuđen, prenosi Avaz.

Grad heroj svima pružio ruku
Emir Čengić imao je samo 13 godina kada su u naselju Lozje ubijeni njegov otac Aziz i braća Šefket i Samir. U napadu 22. maja 1992. ubijeno je više od 40 civila, a jedan broj njih odveden je u logore.

- Danas mi je još teže kad vidim da borce, koji su branili svoj grad, nikoga nisu napadali, procesuiramo i optužujemo. Za to vrijeme naše komšije uživaju u susjednoj Srbiji – ističe Čengić.

Predsjednik Fondacije “Istina za Goražde” poručio je da je grad heroj svima pružio ruku, koji se nije predao ni 90-tih, pa neće ni danas, kada su heroji koji su ga sačuvali izloženi pravosudnom progonu.

- Vojska RS je 19. novembra 1992 usvojila direktivu 4 kojom je Drinskom korpusu naređeno da našim braniteljima nanese što veće gubitke, a da muslimansko stanovništvo prisili da napusti prostor Goražda. Direktivom je naređeno da se našim braniteljima ponudi da polože oružje, a ako odbiju, naredba je bila – uništiti ih. Pokušali su i nisu uspjeli ni 92., ni 1993., ni 1994., ni 1995. Poraziti nas i sa Drine otjerati neće uspjeti ni 2023., ni nikada – istakao je Brdar.

Sa skupa su upućeni zahtjevi svim nadležnim organima u BiH, a Goraždani su najavili i proteste pred Tužilaštvom i Sudom BiH za sedam dana, prenosi Avaz.

(Elmedina H.)