S obzirom da se postojeći Zakon ne poštuje i da se RTV taksa koja se prikuplja ne raspoređuje na način predviđen zakonom, kao i da dobar dio uposlenika BHRT-a opslužuje RTV Federacije BiH (snimatelji, tonci, video mikseri, montažeri…) i upravlja održavanjem zgrade RTV doma (grijanje, hlađenje, protivpožarna zaštita, obezbjeđenje, elektro energetika, liftovi…), zbog čega ima enormne troškove koje ne može izmiriti - nedostatak finansijskih sredstava uskoro bi mogao ugasiti Javni servis, čime bi Bosna i Hercegovina postala jedina zemlja u Evropi bez javne televizije.

Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u, Merima Kurtović-Pašalić je rekla:

"Obraćam vam se u ime naših 450 članova i svih 800 uposlenika BHRT-a, kao i onih kolega iz druga dva emitera koji nas podržavaju, jer su u istoj situaciji kao mi. Oni na funkcijama su preplaćeni, a oni koji rade nisu plaćeni adekvatno. Ovo je naša druga kuća, kako volimo reći. Mi nemamo novca za plaće i doprinose, a drugi se razmeću našim novcem. Javnost treba da zna da nas, kao Samostalni sindikat radnika u BHRT-u, ne zanimaju prepucavanja između BHRT-a i FTV-a. Neka finansijske inspekcije uđu u sva tri emitera i ustanove ko je radio protiv zakona", istakla je Kurtović-Pašalić, te dodala:

"Danas upozoravamo državne i entitetske političare, koji su najodgovorniji, OHR i visokog predstavnika, ali i menadžmente koji su nas doveli u ovakvu situaciju. Oni koji nisu odgovorni i koji rade 24 sata dnevno, kamermani, tonci, montažeri, lektori, novinari, pa i administracija - to su točkići koji čine javni servis BiH. Svakodnevno su izloženi nepravdi. Ne želimo više da šutimo, nego da jasno i glasno kažemo da smo ugroženi. Ne želimo više da trpimo nepravdu".

"Mi smo ogledalo države. Sramota je da parlamentarci imaju 5-6 hiljada mjesečno, a osoblje u parlamentu jedva hiljadu. U današnje vrijeme, od toga se ne može pohraniti porodica. Mora se sprovesti pravilna sistematizacija radnih mjesta, da se poveća topli obrok, plate... Samo mi u BiH moramo moliti političare da rade svoj posao. Ali, da znate, kamere su u našim rukama, kao i predajnici. Ako se oni ugase, gasi se mnogo toga i krajnje je vrijeme da nas ozbiljno shvatite", zaključila je.

Javnosti se obratila i članica UO SSR u BHRT-u, Minja Erić.

"Sindikat je održao niz sastanak sa predstavnicima federalnih i državnih vlasti i upoznali smo ih sa problemima. Na svim sastancima smo dobili verbalnu podršku, ali konkretnih rješenja nema, niti su predložena. Situacija je sada još teža. Jedan od najvećih problema je oprema na kojoj se radi, a koja je stara više od 40 godina. Ona stalno otkazuje i, na kraju krajeva, može biti opasna i za zdravlje radnika. Oko 60% radnika ima primanja manja od 800 maraka, doprinosi se ne uplaćuju godinama... Egzistencija više od 800 porodica u BHRT-u je zaista ugrožena".

Iz Sindikata ističu da radnicima nisu uplaćeni porezi i doprinosi još iz 2015. godine, što posebno predstavlja problem prilikom odlaska u penziju. Sve ovo se usložnjava trenutnom situacijom u kojoj još uvijek nije riješen nastavak prikupljanja RTV takse, što je trebalo biti riješeno produžavanjem ugovora sa Elektroprivredom BiH na još tri godine.

Radnici BHRT-a poručuju da je njihov topli obrok još uvijek 7 KM, te da regres u javnom servisu ne postoji. Podsjećaju i na to da je prosječna plata u Federaciji BiH 1300 KM, a da je sindikalna potrošačka korpa za novembar čak 2.954 KM.

Samostalni sindikat radnika u BHRT-u apeluje i da se prestane sa politizacijom Javnog servisa BiH koji pokušava ostati nezavisan, profesionalan u službi svih građana, naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini.

(Aldin B.)