Ipak, Schmidt nije želio više čekati mogući dogovor i nametnuo je vlastitu odluku. U ovom prijedlogu bilo je sadržano i privremeno rješenje pri izboru člana Predsjedništva BIH iz reda hrvatskog naroda koje nije bilo prihvatljivo strankama Trojke.

Osvrćući se izbor člana Predsjedništva BiH, ministar pravde BIH Davor Bunoza (HDZ) je kazao da je činjenica da, kada se govori o Predsjedništvu BiH, imamo dva problema koja trebamo riješiti.

"Prvo, moramo izvršiti odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci. Posljedica konstitutivnosti ne može biti da Ostali nemaju pravo biti birani na svim razinama. To nam poručuju odluke Evropskog suda. Upravo prijedlogom Ministarstva pravde mi smo jasno naveli da se to pitanje mora riješiti te da je ovaj zakon kada govorimo o Predsjedništvu BiH privremenog karaktera dok se ne promijeni Ustav. Nažalost, da bi proveli odluke Ebropskog suda za ljudska prava smatramo da bi morali mijenjati Ustav BiH", kazao je Bunoza.

Ministar Bunoza podsjeća da je prijedlogom Ministarstva pravde na poseban način tretirano pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

"Prijedlogom Ministarstva pravde propisali smo jedan poseban način odlučivanja odnosno brojanja glasova kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva BiH. Naveli smo pet kantona jer zapravo u tih pet živi preko osamdeset posto Hrvata od ukupnog broja u Federaciji BiH", kazao je Bunoza i pojasnio da je prema tom prijedlogu propisano da član Predsjedništva treba pobijediti u tri kantona, ako ne u tri onda u dva, a ako ne u dva onda barem u jednom. Činjenica je da nikada nije bilo sporno pitanje izbora i legitimiteta bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH. Mi smo na ovaj način pokušali privremeno to riješiti dok se ne promijeni Ustav. Žao mi je što su neki tumačili da je to crtanje novih granica, entiteta ili slično", kazao je Bunoza.

Bunoza je pojasnio da su ovaj model s kantonima izradili jer su smatrali da bi on bio prihvatljiv i njihovim partnerima unutar Vijeća ministara BiH.

(Erna H.)