U tamošnjem jezeru Tefe uginulo je na desetine delfina, a usljed presušenih vodotokova, milionske lokalne zajednice suočavale su se s neuspjelim žetvama i nestašicama, kako pitke vode, tako i struje, piše portal Klima101.

Naučnici otkrivaju da su glavni krivac za potresne prizore iz Amazonije klimatske promjene, izazvane sagorijevanjem fosilnih goriva, prenosi Danas.rs.

Proučavajući događaje od juna do novembra prošle godine, istraživači su proračunali da je globalno zagrijavanje sušu u Amazonskoj prašumi učinilo 30 puta vjerovatnijom, tako što je prouzrokovalo ekstremne temperature koje su dovele do rekordno niskih vodostaja.

U basenu rijeke Amazon, klimatske promjene ne samo da smanjuju količinu padavina, već također rezultuju toplijim vremenskim uslovima zbog kojih vlaga iz biljaka i tla isparava, a samim tim dolazi do surovijih suša.

U junu 2023. razvio se prirodni fenomen El Ninjo koji zagrijava tropske dijelove Pacifica, ali ima prostorno širi uticaj na klimu. Njegov doprinos stiže i do Amazonije, ali u prošlogodišnjoj, analiziranoj suši El Ninjo nije imao presudnu ulogu.

Uprkos tome što je El Ninjo doprinio smanjenju količine padavina u Amazonskoj prašumi, otprilike jednako kao i klimatske promjene, snažan trend isušivanja pripisuje se gotovo u cijelosti rastućim globalnim temperaturama.

Svih devet zemalja koje međusobno dijele Amazoniju, uključujući Brazil, Kolumbiju i Venecuelu, pogođene su sušom koja bi mogla dodatno da se pogorša poslije kišne sezone, a koja se završava u maju.

Ukoliko svijet hitno ne obustavi sagorijevanje fosilnih goriva i krčenje šuma, suše u Amazonskoj prašumi postat će još učestalije na sve toplijoj planeti, upozoravaju naučnici.

(Patria)