Šefica poslaničke grupe Nova Srbija - Pokret za spas Srbije Sanda Rašković Ivić rekla da je Haški tribunal u svom radu pokazao "dvostruke aršine".

"Ako imamo presude samo srpskim generalima, tu regionalnog pomirenja nema", rekla je ona. Rašković Ivić je ocijenila i da je Srpska napredna stranka "imala sreću" da stupi na vlast kada je haško poglavlje završeno.

"Sjećamo se kada je predsjednik (Srbije Aleksandar Vučić) prilijepio naziv Bulevara Zorana Đinđića u Bulevar Ratka Mladića", rekla je Rašković Ivić.

Poslanik Demokratske stranke Goran Ćirić rekao je samo da za razliku od kolega u SzS-u, po ovom pitanju ima suprotan stav.

"Sačekaćemo presudu pa ćemo vidjeti", rekao je Ćirić.

 Tribunal je 24. marta 2016. Karadžića proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Po prvostepenoj presudi, srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski su, u julu 1995, streljale "najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca" iz Srebrenice s genocidnom namerom da ih unište kao etničku grupu.

Pored genocida, Karadžić (73) osuđen je za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana dela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca. Ta krivična dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Raspravno veće je Karadžića oslobodilo krivice po tački optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u još sedam bosanskih opština, ocjenjujući da tu optužbu tužilaštvo nije dokazalo.

Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški tribunal podigao je u julu 1995.

Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića, kako su saopštile, 21. jula 2008. godine u Beogradu. Karadžićevi advokati tvrdili su, međutim, da je on bio uhapšen 18. jula i da je tri dana držan na nepoznatom mjestu, prenosi N1.


(Amila Alijagić)