Nekoliko ključnih statistika za 2023. godinu, kao što su narudžbe u tvornicama, izvoz i industrijska proizvodnja, opet su otvorili pitanje je li Njemačka zapravo “evropski bolesnik”.

“Podaci potvrđuju da je njemačka industrija i dalje u recesiji” javio je za ugledni “CNBC” Holger Šmiding, glavni ekonomista u Berenberg banci.

Industrijska proizvodnja pala je za 1.6 odsto u decembru u odnosu na mjesec ranije, i bila je manja za 1,5 posto u 2023. u odnosu na 2022. Izvoz – koji je temelj njemače privrede – pao je za 4,6 posto u decembru te se u cijeloj godini smanjio za 1,4 procenta.

U međuvremenu, podaci o novim narudžbama u tvornicama na prvi su pogled izgledali obećavajuće jer su pokazali povećanje od 8.9 odsto u decembru u poređenju s novembrom, prenosi Tportal.

Ali ovaj rast “nije razlog za utjehu”, rekla je Franciska Palmas, glavna ekonomistkinja za Evropu u “Capital Economicsu”, za “CNBC”, objašnjavajući da je rast naizgled visok zahvaljujući nekoliko velikih narudžbi koje su pristigle u pojedinice tvornice i kao takve se neće opet dogoditi. Ako se izuzmu takve “velike” narudžbe, ukupni nivo narudžbi je realno pao na najniži nivo od početka izbijanja pandemije koronavirusa.

Ekonomski rast nije blizu, rekao je Erik-Jan van Harn, makrostrateg za ekonomiju i tržišta u Rabobanku.

‘Još uvijek nismo ni blizu aktivnosti u njemačkoj industriji kakvu smo vidjeli prije pandemije’, objasnio je. ‘ Drugi su još pesimističniji po pitanju oporavka njemačkog gospodarstva.

‘Stojimo pri našoj prognozi da će njemačko gospodarstvo pasti za 0,3 posto u cijeloj 2024.’, rekao je glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer. Njemačko gospodarstvo za 0,3 posto palo je i u protekloj, 2023. godini, a izbjegavanje ulaska u tehničku recesiju bila je čista slučajnost, zato jer je statistički zavod u utvrdio da je u trećem kvartalu gospodarstvo stagniralo, umjesto da je palo.

“Njemačke kompanije jednostavno imaju previše toga za probaviti – globalno povišenje kamatnih stopa, visoke cijene energije, manje vjetra u leđa iz Kine i eroziju Njemačke kao poslovne lokacije, objasnio je Kramer.

Faktori poput jeftine energije iz Rusije, snažne potražnje iz Kine i rastuće globalne trgovine podržavali su njemački izvoz u proteklim decenijama, ali se sada na njih više ne može računati. Osim čisto poslovnih i političke (ne)prilike predstavljaju rizik za preduzetnike.

Njemačka koaliciona vlada je pod pritiskom nakon što je prošla kroz krizu budžeta. Zadovoljstvo birača vladom takođe je nisko, a opozicioni CDU trenutno vodi u anketama, dok je druga najpopularnija stranka ekstremistički desničari, AfD.

Drugi događaji, poput američkih izbora, takođe bi mogli otežati stvari, pogotovo ako vlast osvoji Donald Trump i krene u novu rundu “trgovačkih ratova”, prenosi “Tportal”.

(Erna H.)