Pristupanje najvećem vojnom savezu je proces koji Bosna i Hercegovina  vodi dugi niz godina, a on je započeo davne 2006. godine. Proces se započeo tadašnjim potpisivanjem Partnerstva za mir. Odnos NATO-a i Bosne i Hercegovine se s vremenom mijenjao, ali njihovo opredjeljenje da pomognu u izgradnji mira, sigurnosti i prosperiteta ostalo je isto, naveli su iz njihovog štaba u Bosni i Hercegovini.


ŠTA JE CILJ NATO AKTIVNOSTI U BiH

Cilj naktivnosti koje NATO provodi u BiH je da svakodnevni život svih u BiH bude bolji. Na zahtjev organa vlasti BiH, naši stručnjaci iz raznih zemalja danas zajedno s kolegama u BiH rade kako bi:

Unaprijedili transparentnost i civilni nadzora nad Oružanim snagama;  Poboljšali obuku za pripadnike Oružanih snaga u svakoj fazi njihove karijere;  Pružali savjete u vezi planiranje i razvoja sposobnosti i opreme;
Pomogli u razvoju budžetskih, logističkih i procedura nabavke;  Razvijali kapacitete za odgovor u civilnim vanrednim situacijama i upravljanje krizama;  Odovorili na krize – uključujući poplave i pandemiju COVIDA 19.

Unaprijeđivali bi sposobnosti Oružanih snaga da sarađuju s drugim zemljama, uključujući članice NATO-a poput Hrvatske i  NATO partnere poput Švedske, Irske i Srbije, u pogledu regonalnih i globalnih sigurnosnih izazova, od organiziranog kriminala do dezinformacija. 

- Da je Ukrajina članica NATO-a, ruski napad prisilio bi sve saveznike da je zajedno brane. Strateška situacija bila bi potpuno drugačija nego sada, gdje je na NATO-u i pojedinim državama članicama da odluče hoće li i, ako da, kakvu podršku uopće pružiti. Od osamostaljenja Ukrajine 1991., vlasti u Kijevu su u nekoliko navrata pokušavale tu zemlju uvesti u zapadni savez -  piše to Deutsche Welle u svom februarskom medijskom izvještaju o temi ratnog stanja u Ukajini.

Tokom krimske krize 2014., predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je inzistirao na članstvu u NATO-u pod uvjetom da tu ideju ljudi podrže na referendumu. Tadašnji njemački ministar vanjskih poslova i sadašnji savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier odgovorio je riječima: "Treba paziti da se određenim odlukama ne dolijeva ulje na vatru."

U 2017. ukrajinski parlament je članstvo u NATO-u proglasio jednim od vanjskopolitičkih ciljeva zemlje, a u veljači 2019. cilj ulaska i u NATO i u EU čak je upisan u Ustav. NATO je sa svoje strane 2018. godine Ukrajini službeno dao status zemlje kandidatkinje.

U tadašnjem saopćenju je pisalo:

"Vrata NATO-a otvorena su svakoj europskoj zemlji koja je sposobna ispuniti angažman i obveze iz članstva i pridonijeti sigurnosti u euroatlantskom području."


Realizacija Programa reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) nije moguća s nedovoljnim budžetom, a Predsjedništvo i Parlament BiH su ti koji trebaju osigurati novac za modernizaciju Oružanih snaga, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane BiH Sifet Podžić. Program reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) usvojen je u decembru 2019. godine kao rezultat kompromisa Predsjedništva BiH, prenosi to VOA (Glas Amerike).

Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela bh. misije pri NATO-u u Briselu, slaže se da je usvajanje budžeta neophodno za funkcionisanje ministarstva i Oružanih snaga, ali i da je pitanje funcionisanja politike u BiH ključno od kako je Bosni i Hercegovini u Talinu ponuđen Akcioni plan za članstvo (MAP), piše VOA.

"Upravo onim uslovom se testirala ta politička efikasnost u Bosni i Hercegovini za donošenje odluka od zajedničke važnosti. Mi na tom testu iz godine u godinu padamo. Evo, nakon što nam je ponuđeno dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa, veliki broj političkih prepreka generalno ka progresu po pitanju euroatlantskih integracija je prisutan, i međunarodna zajednica, konkretno dvije ključne organizacije NATO i Evropska unija, i te kako su svjesne njih", smatra Kožljak a prenosi to Glas Amerike iz Washingtona.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo. Godinu kasnije stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Suočen s obnovljenom ruskom agresijom na Ukrajinu, NATO udvostručuje ove ciljeve. Nakon ruske invazije na Krim 2014. godine, NATO je uspostavio četiri multinacionalne borbene grupe - ukupno oko 4.500 pripadnika - poznate pod zajedničkim nazivom Enhanced Forward Presence. Pomenute grupe su sa sjedištem u Estoniji, Latviji, Litvaniji i Poljskoj, a predvođene Ujedinjenim Kraljevstvom, Kanadom, Njemačkom i Sjedinjenim Državama, respektivno, borbene grupe uključuju trupe iz desetak zemalja članica NATO-a - piše The Washington Post

"Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine sa NATO-om, Savez je pozdravio podnošenje dokumenta Program reformi BiH u decembru prošle godine. O dokumentu je razgovarano na tehničkom nivou i smatra se dobrom osnovom za nastavak saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopćenju NATO Štaba Sarajevo.

"Kako će Bosna i Hercegovina nastavljati s provedbom reformi sadržanih u Programu, NATO će pružati podršku vlastima u ovim nastojanjima, a radujemo se i nastavku naših stalnih razgovora o saradnji između NATO-a i BiH i regionalnoj sigurnosti”, zaključak je NATO-a.


ŠTA JE SA UKRAJINOM I ČLANSTVOM?!

Ukrajina, sa ruskim trupama na granicama, traži članstvo. Ali predsjednik Bajden i evropski lideri nisu spremni za taj korak, piše NY Times. Potencijalni koraci koje bi NATO mogao preduzeti uključuju pružanje komunikacijske i informativne podrške Ukrajini o kretanju ruskih trupa.

Po ovom pitanju će NATO vjerovatno nastaviti s oprezom jer, kao odbrambeni savez, ne može poduzeti akcije koje bi se mogle protumačiti kao ofanzivne po prirodi. Osim toga, američka vlada dugo je zabrinuta da su se ruski agenti infiltrirali u ukrajinsku odbranu i druge vladine službe, što znači da će saveznici vjerovatno biti razboriti kada je riječ o razmjeni najnovijih obavještajnih podataka s Kijevom.

Da je Ukrajina članica NATO-a, alijansa bi bila obavezna da je brani od Rusije i drugih protivnika. Američki zvaničnici kažu da neće umiriti predsjednika Rusije Vladimira V. Putina potkopavanjem politike sadržane u originalnom ugovoru NATO-a iz 1949. godine koji daje pravo bilo kojoj evropskoj naciji da zatraži pridruživanje.

Osim ovih poteza, koje organizacija preduzima kolektivno, pojedinačni saveznici u NATO-u povećali su svoje isporuke oružja ukrajinskoj vojsci. Tokom vikenda, Švedska je — poput Ukrajine, partnera u NATO-u — najavila da će također poslati vojnu pomoć (uključujući oružje) ukrajinskoj vladi.

Ukrajinski ambasador u Londonu odustao je od prethodnih komentara koje je dao za BBC, u kojima je rekao da je Ukrajina voljna da bude "fleksibilna" u pogledu svojih ambicija da se pridruži NATO-u. Vadym Prystaiko je za BBC Breakfast rekao da Ukrajina ima ustavnu obavezu da se pridruži NATO-u, ali je dodao da će zemlja tražiti i neke dodatne bilateralne sporazume sa SAD-om ili Velikom Britanijom, prenosi BBC News.

Ukratko, NATO ima mnogo alata dizajniranih za rješavanje upravo ovakvog trenutnog scenarija koji se odvija u Ukrajini. Ali, za sada, očekujmo da će NATO nastaviti da daje prioritet akcijama koje će istovremeno signalizirati njegovu odlučnost, izbjegavajući korake koji bi nenamjerno mogli dovesti do vojne konfrontacije s Rusijom.



NOVINAR: Amer Mujezinović