Donekle i očekivano, rasprava nije vođena o stručnosti, već o političkim, stranačkim i etničkim kriterijima.

Dijelu delegata sporno je to što su došle dvije liste s imenima kandidata, u kojima se kaže da se moraju izabrati sudije isključivo iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

Prema Ustavu, od devet sudija moraju biti ponajmanje dva iz tri konstitutivna naroda, što znači da i sa odlaskom jedne sutkinje u penziju - i dalje se zadovoljavaju ti kriteriji.

Nezvanično se tu provukla i priča da bi se možda mogao imenovati i sudija iz reda bošnjačkog naroda.

Brojala su se krvna zrnca, a rasprava se donekle svela i na neke lične obračune, piše Federalna.ba.

Dva imena su ta koja su diskutabilna. O Moniki Mijić, v.d. agentici BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, u proteklom periodu se dosta diskutovalo. Za Slavišu Bjelogrlića opozicija smatra da ima "rupu" u biografiji, 12 godina za koje se ne zna gdje je i šta radio.

- Što se tiče sudija, Ustav jasno precizira kako se oni biraju. Devet je sudija, amandmanima na Ustav Federacije rečen je i sastav. U ovom slučaju, i kroz pismo visokog predstavnika, jasno je da Kata Senjaka, član Ustavnog suda Federacije, odlazi u penziju.

Kata Senjak se izjašnjavala kao Hrvatica. Slijedom toga, Hrvat ili Hrvatica treba zamijeniti ovog člana Ustavnog suda kojem je istakao mandat po osnovu penzije.

Na isti način i predsjednica Ustavnog suda traži da se član Ustavnog suda iz srpskog naroda zamijeni članom iz reda srpskog konstitutivnog naroda - kazao je delegat Damir Džeba (HDZ).

- Ustav Federacije i BiH propisuje proporcionalnu zastupljenost, tako da je stav Kluba Bošnjaka da treba biti imenovan četvrti Bošnjak u Ustavni sud jer to odražava u dobroj mjeri strukturu stanovništva u FBiH.

Dakle, Srbin se mora izabrati zbog Ustava, a Hrvati i Bošnjaci već imaju popunjenu minimalnu kvotu u Ustavnom sudu i imamo slobodu da izaberemo ili Bošnjaka ili Srbina ili Hrvata ili ostalog - rekao je delegat SDA Haris Zahiragić.

(NAP)