Ko mora čistiti snijeg u Sarajevu, a ko plaća kazne: Šta kaže Zakon o komunalnoj čistoći
Sa prvim ozbiljnijim snijegom u Sarajevu, ponovo se otvara isto pitanje: ko je dužan da čisti snijeg ispred zgrada, lokala, stajališta i ulica i šta se dešava ako to ne uradi? KJKP “Rad” podsjeća da Zimska služba čisti ulice na području četiri gradske općine, ali da veliki dio obaveza snose i sami građani, upravitelji zgrada i firme.
Zimska služba KJKP “Rad” zadužena je za razgrtanje i uklanjanje snijega te sprečavanje poledice na području općina Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, prema programu koji donose Direkcija za puteve KS i nadležne općine. Za veće saobraćajnice i javne površine brinu se komunalna preduzeća i kantonalna Direkcija za puteve, ali zakon vrlo jasno kaže da nisu oni odgovorni za “sve što je bijelo”.
Prema Zakonu o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo, uklanjanje snijega sa javnih površina u nadležnosti je komunalnih preduzeća, ali sa ostalih površina odgovorni su oni koji ih koriste ili kojima su te površine povjerene na upravljanje. To znači da, recimo, snijeg sa dvorišta, privatnih parkinga ili prostora ispred pojedinih objekata nije obaveza “Rada”, nego vlasnika, korisnika ili upravitelja.
Obaveze su posebno precizirane: upravitelji zgrada dužni su da čiste i posipaju pristupne puteve i pločnike oko zgrade na površinama koje nisu javne. Vlasnici stambenih zgrada moraju čistiti pločnik i posipati ga ispred svojih kuća. Korisnici poslovnih prostora bilo da se radi o lokalima u zgradama ili slobodnostojećim objektima dužni su da očiste i posipaju pločnik i pristupne staze ispred svojih ulaza. Isto važi i za izvođače radova na gradilištima: snijeg ispred zgrade u izgradnji čisti firma koja izvodi radove.
Posebno su uređene i obaveze oko autobuskih, tramvajskih, trolejbuskih, kombi i željezničkih stajališta, kao i benzinskih pumpi. Snijeg i poledicu na tim površinama moraju uklanjati preduzeća i pravna lica koja njima upravljaju dakle javni prevoznici, upravitelji stajališta i vlasnici benzinskih stanica, a ne građani niti komunalno preduzeće po službenoj dužnosti. Komunalna preduzeća za vodovod i kanalizaciju zadužena su, pak, za čišćenje i održavanje slivnika, kako ne bi došlo do začepljenja i poplava pri topljenju snijega.
Zakon precizira i uklanjanje snijega, leda i ledenica s krovova. Ako snijeg ili led na krovu predstavljaju opasnost po prolaznike, stanare ili samu zgradu, oni se moraju ukloniti. To rade upravitelji stambenih zgrada, korisnici poslovnih zgrada ili vlasnici privatnih kuća. Pri tome moraju upozoriti prolaznike, paziti da se ne ošteti zračna mreža i ukloniti snijeg tako da ne blokira saobraćaj na cestama i trotoarima.
Kazne za one koji se ne pridržavaju ovih obaveza nisu simbolične. Za pravna lica koja ne uklanjaju snijeg sa površina koje koriste ili kojima upravljaju, predviđene su novčane kazne od 1.000 do 6.000 KM, dok se fizička lica – građani, vlasnici kuća i objekata – mogu kazniti od 100 do 1.500 KM ako ne čiste snijeg ispred svojih objekata, ako snijeg iz dvorišta iznose na kolovoz ili pločnik, ili ako ne vrate oštećene površine u prvobitno stanje nakon čišćenja.
Zima u gradu nije samo posao Zimske službe. Dok kamioni i posipači prolaze glavnim ulicama, odgovornost za sigurne trotoare, prilaze zgradama, lokalima i stajalištima dijele komunalna preduzeća, upravitelji, vlasnici i korisnici objekata. Ne samo zbog kazni, nego prije svega zbog sigurnosti pješaka, djece, starijih osoba i svih koji se svakodnevno kreću sarajevskim ulicama.