Danska prijestonica tako je preuzela vodeću poziciju od Beča, koji je prethodne tri godine bio na samom vrhu ljestvice kvalitete života.

Ova lista temelji se na više faktora, uključujući političku stabilnost, sigurnost, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, infrastrukturu te kulturnu i okolišnu održivost.

Kopenhagen se posebno istakao zbog inovacija u urbanističkom razvoju, poticanja biciklističkog saobraćaja, ulaganja u održivu energiju i pristupačnih javnih usluga.

Australski gradovi i ove su godine dominirali listom - Melbourne, Sydney, Adelaide i Brisbane - svi su unutar top 15.

Švicarska također ima snažno prisustvo sa Zurichom i Ženevom u samom vrhu. To svjedoči o visokom nivou uređenosti, sigurnosti i životnog standarda u tim zemljama.

Osaka i Tokio i dalje su najbolje ocijenjeni azijski gradovi, a ističu se visokim standardima zdravstvene zaštite i sigurnosti. Njihova stabilnost, saobraćajna povezanost i iznimna efikasnost javnih usluga pridonose njihovom ugledu među globalnim metropolama.

Amsterdam, Helsinki i Frankfurt zauzeli su čvrsta mjesta u gornjem dijelu ljestvice, zahvaljujući političkoj stabilnosti, ekološkoj osviještenosti i visokom kvalitetu obrazovanja i kulture.

Beč, uprkos padu na drugo mjesto, ostaje simbol izvrsne urbane organizacije i životnog standarda.

Godišnja lista The Economist Intelligence Unita sve više postaje referentna tačka za one koji planiraju preseljenje, studij ili ulaganje.

Gradovi koji su dosljedno visoko rangirani često privlače međunarodne kompanije, digitalne nomade i stručnjake iz različitih sektora, što dodatno doprinosi njihovom razvoju.

(NAP)