- Mislim da smo vrlo blizu konsenzusa o pet posto BDP-a na predstojećem samitu NATO-a u Hagu - izjavio je Hegseth u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje učestvuje na sastanku ministara odbrane država članica.

Sporno je do kojeg roka treba povećati izdvajanja za odbranu.

- Uspijemo li dosegnuti pet posto izdvajanja do 2030. ili 2032., povećat ćemo odbrambena ulaganja koja su bila na vrhuncu hladnog rata - rekao je švedski ministar odbrane Pal Jonson.

Od pet posto, 3,5 posto odnosilo bi se na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 na troškove povezane sa sigurnošću u širem smislu, poput zaštite granica, cyber sigurnosti, te infrastrukture kako bi se povećala vojna mobilnost.

Trenutno je jedino Poljska blizu pet posto izdvajanja za odbranu, dok dio zemalja poput Španije i Italije nisu još dosegnule ni cilj od dva posto BDP-a, koji je postavljen još 2014.

Španija, koja je najavila da će ove godine podići troškove za odbranu s prošlogodišnjih 1,3 posto na dva posto BDP-a, smatra da je to posve dovoljno, ali najavljuje da neće blokirati postavljanje novog, znatno višeg cilja.

U NATO-u se sve odluke donose konsenzusom, što znači da i samo jedna članica može blokirati odluku.

- Mislimo da je dva posto dovoljno za ispunjavanje obaveza koje smo preuzeli - rekla je španska ministrica Margarita Robles, dodajući da njena vlada neće blokirati odluku o povećanju odbrambene potrošnje na samitu NATO-a u Hagu, koji će biti održan 24. i 25. juna.

Prema diplomatskim izvorima, nova izdvajanja za odbranu bit će namijenjena za otklanjanje nedostataka u raznim područjima - od velikih formacija kopnenih snaga pripravnih za borbu, do oružja dugog dometa, protuzračne i proturaketne obrane, dostatnih zaliha municije i sigurnih komunikacija.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao da će njegovoj zemlji za ispunjavanje novih ciljeva u vojnim sposobnostima trebati između 50 i 60 hiljada novih vojnika, a troškovi za odbranu koji bi iznosili tri posto BDP-a, dostižu iznos od 125 dodatnih milijardi eura godišnje.

Kako bi NATO osigurao ispunjenje ciljeva o povećanju vojnih sposobnosti, države članice trebat će zacrtati svoje nacionalne ciljeve.

Prema diplomatskim izvorima, postojeće vojne sposobnosti trebale bi se pojačati oko 30 posto. EU radi i na novom paketu sankcija za Rusiju.

- Jasno je da Putin još igra igre i nema naznaka da želi mir. Ono što radimo na evropskoj strani jeste povećanje pritiska na izradi novog paketa sankcija koje stvarno pogađaju ruske lance opskrbe - rekla je Kaja Kallas, predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(NAP)