Skoro 18 godina izraelske vlasti održavaju nezakonitu blokadu Gaze koja ograničava pristup osnovnim zalihama i uslugama. 2. marta 2025. godine pooštrili su blokadu i time nametnuli potpunu opsadu Gaze. Izraelska upotreba izgladnjivanja civila i taktike opsade dio su proračunatog plana za fizičko uništenje Palestinaca u Gazi. Ovo je genocid.

Madleen i njegova posada pokušali su osporiti izraelski genocid i ovu okrutnu i nehumanu politiku korištenja izgladnjivanja civila kao metode ratovanja i kolektivnog kažnjavanja. Bili su nenaoružani i djelovali su u potpunosti u skladu s međunarodnim i pomorskim pravom. Ipak, osam dana nakon početka misije, presreli su ih izraelske snage u međunarodnim vodama i nezakonito pritvorile. 

Izraelske akcije protiv flotile su još jedna demonstracija koliko daleko su spremni ići kako bi se ušutkala globalna solidarnost s Palestincima i nastavio genocid i nehumano i kolektivno kažnjavanje Palestinaca u Gazi.

Ko je bio na brodu Madleen?

Na brodu Madleen bilo je 12 ljudi, svaka s različitim iskustvom, od aktivizma, politike i novinarstva. Svi članovi posade su članovi Koalicije Sloboda Flotila. Među njima su bile Greta Thunberg, švedska klimatska aktivistica poznata po pokretanju klimatskih štrajkova "Petkom za budućnost", i Rima Hassan, članica Evropskog parlamenta.

Koalicija Sloboda Flotila je savez međunarodnih organizacija civilnog društva koji se zalaže za prava Palestinaca i osporava gotovo 18 godina dugu izraelsku pomorsku blokadu Gaze. Koalicija je formirana 2010. godine, kada je flotila od šest brodova krenula iz Turske u sličnoj misiji kako bi probila izraelsku pomorsku blokadu u Gazi.

Jedan od brodova, Mavi Marmara, nasilno su presrele izraelske snage, koje su ubile 10 članova posade. Istraga UN-a utvrdila je da su sve smrti uzrokovane vatrenim oružjem i da je šest mrtvih bilo žrtve prijekih pogubljenja. Zbog nedostatka saradnje Izraela nije se mogla dalje tražiti odgovornost.

Od tada, koalicija nastavlja organizirati mirne, nenasilne misije kako bi probila opsadu i skrenula globalnu pažnju na patnju Palestinaca.

Cilj koalicije

Misija Madleena bila je dvostruka: dostaviti skromne, ali neophodne humanitarne potrepštine i poslati snažnu poruku solidarnosti Palestincima. Iako pomoć na brodu nije mogla zadovoljiti razmjere humanitarne krize u Gazi, simbolizirala je odbijanje koalicije da stoji po strani dok se stanovništvo sistematski izgladnjuje i bombardira, a države ostaju neaktivne.

Posada je razumjela rizike. Znali su da će vjerovatno biti presretnuti prije nego što stignu do Gaze, ali vjerovali su da je cijena šutnje daleko veća od prijetnji njihovoj ličnoj sigurnosti i bezbjednosti. Kroz prijenose uživo, društvene mreže i intervjue za medije, radili su na pojačavanju glasova Palestinaca i razotkrivanju kršenja međunarodnog prava od strane Izraela u stvarnom vremenu.

Radnje koje je poduzela posada Madleen su časne, ali nisu trebale biti nepotrebne. Nisu trebali riskirati svoje živote kako bi probudili savjest međunarodne zajednice o njenoj neaktivnosti pred izraelskim zločinima. Moraju se poduzeti konkretni koraci kako bi se Izrael prisilio da okonča genocid nad Palestincima u Gazi, počevši od ukidanja ilegalne blokade, otvaranja kopnenih prijelaza i omogućavanja nastavka dostave pomoći, kako je također naložio Međunarodni sud pravde u januaru 2024. godine.

Drugi ovogodišnji pokušaj probijanja blokade

Ovo nije bio prvi pokušaj koalicije u ovoj godini da stigne do Gaze.

Na svojoj prvoj misiji, grupa je krenula na humanitarnom brodu pod nazivom Conscience, koji je isplovio s Malte 2. maja 2025. Međutim, brod su napali dronovi nakon što se udaljio oko 30 km od obale Malte, što je izazvalo požar i značajnu štetu na trupu. Posada je bila prisiljena vratiti se na obalu.

Niko nije preuzeo odgovornost za napad na Conscience. Koalicija tvrdi da je Izrael stajao iza napada, ali nije bilo daljnjih istraga koje bi to potvrdile.

Izrael nameće kopnenu, pomorsku i zračnu blokadu okupiranom Pojasu Gaze od 2007. godine. Kontrolira sve ulazne tačke u Pojas Gaze, uključujući južnu granicu teritorije s Egiptom, poznatu kao prijelaz Rafah. To im je omogućilo da provedu višestruke blokade pomoći, i kopnom i morem, tokom okupacije palestinske teritorije.

Blokada je poslužila kao ključni alat u izraelskom sistemu aparthejda protiv Palestine izolirajući Pojas Gaze od ostatka okupirane palestinske teritorije. Od 7. oktobra 2023. godine, Izrael je više puta nametao stroga ograničenja pristupa i ulaska robe i usluga kao dio genocida nad Palestincima u Gazi i kao oblik kolektivne kazne, uprkos brojnim nalozima Međunarodnog suda pravde Izraelu da dozvoli nesmetan pristup pomoći.

Dana 2. marta 2025. godine, Izrael je pooštrio ova ograničenja, što je rezultiralo potpunom opsadom. Dana 9. marta, isključili su struju glavnom postrojenju za desalinizaciju u Gazi, dodatno ograničavajući pristup čistoj vodi. Bombardiranje je nastavljeno 18. marta nakon privremenog prekida vatre.

Potpuna opsada trajala je 77 dana. Od tada su desetine Palestinaca ubijene ili povrijeđene dok su pokušavale pristupiti maloj pomoći koja je dozvoljena u okviru novoosnovanog izraelskog militarizovanog programa humanitarne pomoći.

Izraelska blokada pomoći predstavlja eklatantan primjer kršenja međunarodnog prava i Ženevskih konvencija.

To je očigledan oblik nezakonitog kolektivnog kažnjavanja. Blokiranjem snabdijevanja koja je ključna za opstanak stanovništva, Izrael nastavlja svoju politiku uništavanja palestinskog naroda, koristeći izgladnjivanje civila kao ratno oružje.

Kao što je potvrdio Međunarodni sud pravde, Izrael mora ukinuti blokadu i omogućiti nesmetan pristup humanitarnoj pomoći.

Izraelsko presretanje Flotile slobode

Izraelske pomorske snage presrele su Madleen u 3:02 ujutro po srednjoeuropskom vremenu u međunarodnim vodama, daleko izvan teritorijalne jurisdikcije Izraela. Operacija je izvedena usred noći i daleko od kopna, dovodeći u opasnost sigurnost onih na brodu.

Izraelska intervencija, pritvaranje posade i oduzimanje pomoći bili su bez ikakvog zakonitog osnova. Posada broda Madleen djelovala je u skladu s međunarodnim pravom i zaštićena je kao branitelji ljudskih prava i pružatelji humanitarne pomoći.

Četiri člana posade broda Madleen deportovana su iz Izraela, a osam ih je i dalje proizvoljno pritvoreno od strane Izraela. Izrael je postupao sa pritvorom svih 12 članova posade kao da su ilegalno ušli u zemlju, iako su prisilno oteti iz međunarodnih voda i dovedeni u Izrael protiv svoje volje. Njihovo putovanje se nastavlja, kao i izraelska blokada.

Kroz svoju ilegalnu blokadu, Izrael je dosljedno i namjerno ograničavao ulazak hrane, lijekova i druge humanitarne pomoći u okupirani Pojas Gaze. Izraelska blokada je oblik kolektivnog kažnjavanja i ključno je sredstvo kojim se vrši genocid nad Palestincima u Gazi. Ovi činovi su ilegalni, nehumani, okrutni i smrtonosni. U januaru 2024. godine, Međunarodni sud pravde naredio je Izraelu da omogući nesmetan protok pomoći kako bi se spriječio genocid. Kao okupaciona sila, Izrael je obavezan da osigura opstanak i dobrobit civilnog stanovništva Gaze, a ne da ga davi.

Izraelci tvrda da su na brodu bili pripadnici Hamasa i Hezbolaha

Prema izraelskim i britanskim izvorima, misiju je vodio Zaher Birawi, za kojeg izraelske vlasti tvrde da je operativac Hamasa. Birawi je viđen u društvu bivšeg čelnika Hamasa Ismaila Hanije i vodi organizaciju Europal Forum, koju je Izrael 2021. proglasio terorističkom.

Jedan od sudionika bio je i brazilski aktivist Thiago Ávila, koji je prošle godine prisustvovao dženazi lidera Hezbolaha Hasana Nasrallaha, a na društvenim mrežama javno je izražavao divljenje prema njemu.

Izrečena im zabrana ulaska u Izrael na sto godina

Thunberg i još troje aktivista odmah su pristali na deportaciju, dok je osmero članova misije zadržano u izraelskom pritvoru. Svim članovima posade broda Madleen izrečena je zabrana ulaska u Izrael u trajanju od 100 godina.

Unatoč svemu, Thunberg je izjavila da namjerava ponovno otputovati u Izrael i Gazu, optuživši izraelsku vladu za "sistemski genocid" i "izgladnjivanje više od dva miliona ljudi u Gazi".

Na pitanje je li je bilo strah kada su izraelske snage upale na brod, odgovorila je: "Najviše me strah tišine dok traje genocid."

(Ajdin B.)