S obzirom na takvu poruku, iransko vodstvo ovaj rat sada vidi kao egzistencijalnu prijetnju i borbu za vlastiti opstanak.

Iranske snage, iako su dosad odgovarale ograničenim napadima, sada će, prema ocjeni Lyse Doucet, glavne međunarodne dopisnice BBC-ja, upotrijebiti sve što imaju na raspolaganju. Iako je arsenal Irana znatno oslabljen tokom proteklih 20 mjeseci rata u regiji, izraelske procjene govore da Teheran još uvijek raspolaže s oko 2000 balističkih projektila te kapacitetom za proizvodnju novih.

Trenutno ih koristi za napade na strateške ciljeve, uključujući one u blizini naseljenih područja. U Tel Avivu, primjerice, rakete su navodno bile usmjerene prema zgradama Ministarstva odbrane, ali neke su pale u stambena naselja. Namjerno ili ne, to nosi ozbiljan rizik od masovnih civilnih žrtava – i u Izraelu i u Iranu.

Uprkos svemu, iransko vodstvo ne želi direktnu konfrontaciju sa Sjedinjenim Državama. Vrhovni vođa Ali Hamnei svjestan je da Iran u tom scenariju, ni vojno ni politički, ne može pobijediti. No kako rat eskalira, iranski vojni zvaničnici sve otvorenije prijete napadima na američke baze u regiji.

Godinama je iranska strategija počivala na uvjerenju da će američki predsjednici zaustavljati Netanyahua kad god bi pokušao pokrenuti otvoreni napad na Iran – s porukom da je takva operacija "preopasna" i da se mora tražiti diplomatsko rješenje.

Ali, kako zaključuje Doucet, iako Donald Trump tvrdi da "nije dao zeleno svjetlo", ova je vojna spirala pokrenuta – i trenutno nema jasnih naznaka kako bi mogla završiti.