Kongresmen Badi Karter (Republikanac iz Džordžije) uputio je pismo Nobelovom komitetu za mir u kojem je naveo da je Trump imao „izuzetnu i historijsku ulogu“ u okončanju „oružanog sukoba između Izraela i Irana i sprečavanju da najveći svjetski sponzor terorizma dođe do najubojitijeg oružja na planeti“.

Trump je u ponedjeljak poslijepodne objavio da se završava „Rat od 12 dana“, s prekidom vatre koji je trebao stupiti na snagu u noći između ponedjeljka i utorka.

Tokom narednih dana Izrael i Iran su razmjenjivali raketne napade, a tokom vikenda SAD su izvele vlastite zračne udare na tri ključna iranska nuklearna postrojenja.

Iran je odgovorio raketiranjem američke vojne baze u Kataru u ponedjeljak, ali je prethodno o napadu obavijestio američke i katarske vlasti. U napadu nije bilo povrijeđenih.

"Utjecaj predsjednika Trumpa bio je presudan u postizanju brzog sporazuma za koji su mnogi smatrali da je nemoguć. Predsjednik Trump je također preduzeo hrabre i odlučne mjere kako bi zaustavio iranske nuklearne ambicije i osigurao da najveći svjetski sponzor terorizma ne dođe u posjed nuklearnog oružja", napisao je Karter u svom pismu.

Dodao je da Trumpovo vođstvo tokom krize „utjelovljuje ideale koje Nobelova nagrada za mir nastoji prepoznati: težnju za mirom, sprječavanje rata i unapređenje međunarodne harmonije. U regiji opterećenoj historijskim neprijateljstvima i političkom nestabilnošću, ovakav proboj zahtijeva i hrabrost i jasnoću“.

"Predsjednik Trump je pokazao i jedno i drugo, ponudivši svijetu rijedak tračak nade. Zbog toga s poštovanjem podnosim ovu nominaciju Donalda J. Trumpa, 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, za razmatranje za Nobelovu nagradu za mir", zaključio je Karter.

Ovo nije prvi put da je Trump nominovan za tu nagradu, ali je još nije dobio.

Ranije ove godine, kongresmen Darel Isaa (Republikanac iz Kalifornije) nominovao je Trumpa za istu nagradu, tvrdeći da je njegova pobjeda na izborima 2024. imala „zapanjujuće učinkovit utjecaj“ na globalni mir.

Prema zvaničnoj stranici Nobelove nagrade, do sada je za Nobelovu nagradu za mir za 2025. nominovano 338 kandidata.

Karter, koji se također kandiduje za Senat u Džordžiji, ove je godine predstavio nekoliko zakonskih prijedloga u znak podrške Trumpu, iako su mnogi ocijenjeni kao simbolični.

Tako je, između ostalog, predložio zakon da se Grenland preimenuje u „Zemlju crvene, bijele i plave“ nakon što je Trump izrazio želju da ga kupi. Također je napisao prijedlog zakona kojim bi Trump mogao prodati saveznu zgradu u Kaliforniji koja nosi ime bivše predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi, prenosi Fox News.

Međutim, što se tiče situacije na Bliskom istoku, krhki mir djeluje kao da bi mogao biti narušen već u utorak ujutro.

Naime, Karterova nominacija dolazi neposredno nakon što je Izrael optužio Iran za kršenje sporazuma o prekidu vatre – što Teheran negira.