U studiji su učesnicima predstavljeni uzorci 80 različitih glasova, od kojih je polovina bila generisana pomoću vještačke inteligencije, dok su ostali bili autentični ljudski glasovi. Zadatak ispitanika bio je da ocijene koliko glas koji čuju djeluje prirodno.

Klonirani glasovi zvuče „ljudskije“ nego ikad

Istraživanje je obuhvatilo dvije vrste vještački generisanih glasova — generičke glasove kreirane od nule i klonirane glasove zasnovane na snimcima pravog govora.

Rezultati su pokazali da su učesnici lako prepoznali generičke, sintetičke glasove, ali su 58 posto kloniranih glasova ocijenili kao prirodne. Istovremeno, 62 posto autentičnih ljudskih glasova prepoznato je kao stvarno, što ukazuje na vrlo malu razliku u percepciji između dva tipa.

“Najvažniji aspekt istraživanja je da glasovi generisani vještačkom inteligencijom — posebno oni klonirani sa stvarnih glasova — zvuče jednako ljudski kao i originalni snimci,” izjavila je za Euronews dr Nadin Lavan, glavni autor studije i viši predavač psihologije na Univerzitetu Queen Mary u Londonu.

Granica između stvarnog i digitalnog sve tanja

Vještačka inteligencija već je postala sastavni dio svakodnevice. Čujemo je kroz asistente poput „Alexe“ ili „Siri“, koristimo je u razgovorima sa velikim jezičkim modelima, i sve češće je prisutna u medijskim sadržajima i oglasima.

Ipak, istraživanje upozorava da razvoj tehnologije ide brže od sposobnosti prosječnog čovjeka da razlikuje stvarno od generisanog. Time se otvara i niz pitanja o etičkoj upotrebi kloniranih glasova, njihovom potencijalnom zloupotrebljavanju, te potrebi za jasnim pravilima i transparentnošću u digitalnoj komunikaciji.

(NAP)