Gotovo svake godine pojavljuju se takvi izvještaji koji za Njemačku prognoziraju dugotrajne ekstremne vremenske prilike.

Može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? 

U aprilu je to bilo "pakleno ljeto 2025", a sada je riječ o "zimi vijeka", koja bi, navodno, trebalo da pogodi Njemačku 2025/2026. godine. Ali, može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopšte dolaze nagađanja o "zimi vijeka 2025/2026" i koji im je cilj?

Slabi polarni vrtlog pokrenuo spekulacije

Povod za spekulacije o "zimi vijeka 2025/2026" bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj.

Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog tokom sljedeće zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.

Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija vazduha koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnog, ne može zadržati hladan vazduh u polarnim područjima.

Kada se te ledene mase "izliju", one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i uticati na vrijeme u Evropi. To se može dogoditi - ali ne mora.

Postoji li uopšte veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz  centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno: "Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije", objašnjava meteorolog.

Prognoza za zimu 2025/2026 - trenutno nemoguća

Prema mišljenju stručnjaka, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima - ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature okeana, morske struje i opšte atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025/2026. zaista imati zimu vijeka, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: "Ne znamo."

I za Lothara Bocka iz DWD-a u Minhenu to je "čista spekulacija" - u oktobru govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak "zimi vijeka".

"Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda - ali zaista samo možda - početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja vazduha: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti", kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra.

Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.

Vremenska prognoza pouzdana najviše deset dana unaprijed

Iako bi mnogi željeli što ranije saznati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema riječima meteorologa Lothara Bocka, sljedeća tri dana mogu se "relativno dobro predvidjeti". Kod stabilnih vremenskih situacija, poput dugotrajnog visokog pritiska, "prognoza može biti donekle tačna i do deset dana".

Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvještaja su "prevelika", između ostalog i zato što vremenske aplikacije često djeluju sigurnije nego što zapravo jesu: "Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće."

Tačnost prognoza jeste veća nego prije 40 ili 50 godina, ali za dugoročnu prognozu još imamo velikih poteškoća u predviđanju vremenskih prilika, kaže ovaj stručnjak, piše. Deutsche Welle            
Vjerovatnost za zimu vijeka - mala

Zima vijeka je, statistički gledano, ona koja se događa jednom u 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962/1963, koja se smatra najhladnijom zimom 20. vijeka u Njemačkoj.

Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi sa snabdijevanjem električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnoge rijeke, pa i čak i Bodensko jezero na jugu Njemačke, tada su bili potpuno zaleđeni, prenosi Index.hr.