Novinska agencija Patria došla je do određenih podataka o nacionalnoj strukturi rukovodećih državnih službenika, ali i načina kako Košarac ubacuje u državnu službu bliske ljude.

Trenutna situacija je da je na poziciji pomoćnika ministra i šefova odsjeka 22 Srba, 14 Bošnjaka i četvoro Hrvata.

Posljednje imenovanje bilo je prošlog mjeseca kada je zbog uslova za penzionisanje dužnosti pomoćnika ministra razriješen Hajrudin Podbićanin. On je bio pomoćnik ministra za carinsku politiku i tarife Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine još od 2006. godine.

Na njegovo mjesto Košarac je postavio Novaka Vukajlovića kao vršioca dužnosti pomoćnika, iako Zakon o državnoj službi ne poznaje termin vršilac dužnosti. Vukajlović je bio šef Odsjeka za carinsku politiku i slobodne zone, a ranije je bio šef Kabineta ministra koji je i njegov stranački drug. Vukajlović je za šefa Odsjeka imenovan u martu 2025. godine, a sada je dodatno unaprijeđen.

Modus operandi Staše Košarca je da podobne imenuje za savjetnike, a zatim ih putem konkursa postavlja na druge pozicije.

Tako je Marijana Milić bila prvo savjetnica u kabinetu, a od februara 2023. godine je šefica Odsjeka za kontrolu vanjskotrgovinskog prometa strateških roba Sektora za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja. Pomoćnica ministra Košarca je postala u februaru 2025.

Tijana Jugović zaposlena je u ovom Ministarstvu, bila je i savjetnica Košarcu, a od februara 2025. godine je šefica Odsjeka za multilateralne trgovinske odnose u Sektoru za međunarodne trgovinske odnose.

Rada Milisav je i prije Košarca bila savjetnica ministra, a nakon njegovog dolaska u oktobru 2023. godine imenovana je za šeficu Odsjeka za vodne resurse.

Kada je riječ o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Ministarstvu, Košarac je u svom odgovoru krajem maja naveo:

“Jedini imenovani funkcioneri u Ministarstvu su ministar i zamjenica ministra koji su se o nacionalnoj pripadnosti već izjasnili u postupku imenovanja. Ostali zaposleni su državni službenici i zaposlenici i savjetnici čiji status definiše Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o radu u institucijama BiH. U predmetnim zakonima ne pronalazimo imperativnu normu da se zaposleni moraju izjasniti o nacionalnoj pripadnosti”.

Nacionalna struktura i u upravnim organizacijama ovog Ministarstva je na štetu Bošnjaka, a o tome ćemo nekom drugom prilikom.

(NAP)