Cilj stručnog skupa bio je potaknuti dijalog i unaprijediti saradnju ključnih aktera u Bosni i Hercegovini kako bi se zajednički djelovalo na jačanju svijesti, racionalnijoj primjeni antimikrobnih sredstava i provođenju neophodnih mjera za suzbijanje antimikrobne rezistencije (AMR), koja, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije predstvalja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu.

Naime, iako je antimikrobna rezistencija prirodni proces koji se, kroz vrijeme, razvija uslijed genetskih promjena kod patogenih bakterija, zbog zloupotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika u liječenju infekcija kod ljudi i životinja, došlo je njenog ubrzanog razvoja. To za posljedicu ima sve teže liječenje bakterijskih infekcija, dok pojedine medicinske procedure i tretmani, poput hirurških zahvata, carskog reza i hemoterapije, postaju sve rizičnijim, istaknuto je na skupu. Posebno je naglašeno da se otpornost na antimikrobne lijekove razvija ne samo u ljudskoj medicini nego i u poljoprivredi, prvenstveno u stočarstvu, zbog čega je potreban jedinstven i koordiniran pristup.

Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, dr. sci. Sanin Tanković, naglasio je važnost multidisciplinarnog djelovanja: „Primjena pristupa jedinstvenog zdravlja (One Health) jedini je adekvatan odgovor na rastuću globalnu prijetnju po zdravlje ljudi uzrokovanu antimikrobnom rezistencijom, a ovaj skup dio je nastojanja Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine da podigne svijest javnosti, ohrabri sve institucije i pojedince koji mogu doprinijeti suzbijanju antimikrobne rezistencije, te pošalje poruku donositeljima odluka u našoj zemlji o nužnosti usvajanja i primjene provjerenih evropskih praksi u suočavanju s ovim izazovom.“

Na događaju su iznesene brojne stručne analize i iskustva. Upozoreno je da infekcije uzrokovane rezistentnim bakterijama postaju sve teže za liječenje, te da pogrešno uzimanje antibiotika doprinosi širenju AMR-e.

Prema riječima, Mirze Palo, iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH trenutno Bosna i Hercegovina i zemlje zapadnog Balkana troše duplo više antibiotika, po glavi stanovnika, nego je to prosjek u Evropskoj uniji. „Naš cilj je da se to ograniči i svede na minimum”, kazao je Palo i podsjetio kako je Generalna skupština UN-a prije dva mjeseca ponovno razgovarala o opasnostima AMR-e, što dovoljno govori koliko je to važa tema s obzirom da je u historiji zasjedanja svega četiri puta adresirala teme od javnog zdravlja.

Ipak, ukazano je i na vidljivu promjenu svijesti među građanima BiH, naročito mlađim roditeljima, koji sve rjeđe insistiraju na antibioticima i otvoreniji su za racionalniji pristup liječenju.

„Važno je koristi pravilo tri P - pravi antibiotik, za pravu osobu u pravo vrijeme”, kazao je prof. dr Zaim Jatić, redovni profesor i šef katedre za porodičnu/obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i podsjetio kako bi bilo sjajno da se i u BiH implementira „Antibiotska karta pacijenta”, koja se, kao sveobuhvatan alat koji prati historiju liječenja pacijenta antibioticima, eksperimentalno primjenjuje u pojedinim zemljama kao važna mjera u borbi protiv AMR-e.

Učesnici su upozorili da je razvoj novih antibiotika spor, dugotrajan i finansijski zahtjevan proces, što dodatno otežava borbu protiv AMR-a, a istaknuto je i da BiH još uvijek nema usvojen Nacionalni program borbe protiv antimikrobne rezistencije.

„Novi i efikasni antibiotici prijeko su potrebni, ali ih nema. Nema inovatinih lijekova što je problem. Razvojni ciklus za jedan lijek je 15-ak godina a dešava se da se u toku kliničkih ispitivanja već razvije rezistencija, a kod pacijenata se rezistencija razvije unutar nekoliko godina” istakla je prof.dr Jasmina Đeđibegović, redovna profesorica i šefica Katedre za bromatologiju i nutriciju na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Govorilo se i o odgovornosti prehrambene industrije. Direktor Perutnine Ptuj BH d.o.o , Adnan Hodžić, predstavio je konkretne aktivnosti kompanije u smanjenju primjene antibiotika i unapređenju biosigurnosnih standarda, naglasivši da tržište sve više zahtijeva proizvode dobivene bez upotrebe antibiotika te da se prehrambena industrija mora prilagođavati modernim zdravstvenim i potrošačkim standardima. "Naša linija proizvoda bez upotrebe antibiotika nije samo nosilac deklaracija ili tržišni trend – ona je konkretan izraz odgovornosti, sa ciljem gradnje svijesti o smanjenju upotrebe antimikrobnih sredstava u živoj proizvodnji. To je konkretna potvrda naše etičke i naučne predanosti zaštiti zdravlja ljudi, životinja i okoline“, pojasnio je Hodžić.

Događaj je zaključen pozivom na zajedničko djelovanje svih sektora – zdravstvenog, veterinarskog, poljoprivrednog, akademskog, te prehrambene industrije i institucija zaduženih za sigurnost hrane – kako bi se kroz pristup „jedno zdravlje“ odgovorilo na rastuću prijetnju antimikrobne rezistencije. Naredni cilj ovih aktera je kreiranje Akcionog plana koji podrazumijeva multisektorski pristup u borbi protiv antimikrobne rezistencije u bh. populaciji.