Zahiragić odgovorio na prisvajanje Tvrtka: "Spomenik okrenut u pravcu Kible, kao i obližnja Alipašina džamija, sva sreća Bosanski Srbi nisu to primijetili"
Postavljanje spomenika kralju Tvrtku I u Sarajevu, izazvalo je oduševljenje građana glavnog grada ali i šire.
Ipak, da se svaka tema u našoj zemlji može iskoristiti za jeftini populizam i dnevno-politička prepucavanja, pokazao nam je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Stanivuković rekao je da će i ovaj bh. grad dobiti spomenik kralju Tvrtku te da će on "ispravii nepravdu koju je Sarajevo učinilo".
Stanivuković smatra da je kralj Tvrtko prisvojen te da je riječ o srednjovjekovnom srpskom vladaru i optužuje gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić i njene saradnike da prave grubi završetak historije kako bi "popunili historijske rupe svog naroda i skupljali dnevno-političke poene dirajući samu srž kralja Tvrtka, njegovu borbu i vladavinu".
"Tvrtko I Kotromanić bio je hrišćanski vladar, zvaničnim titulom kralj Srba Bosne, Primorja i zapadnih strana krunisan nemanjičkim obredom u manastiru Mileševo nad moštima Svetog Save, što je historijska činjenica", naveo je Stanivuković.
Dodao je da političko Sarajevo svjesno izbacuje puno ime titule kralja Tvrtka, a ne navodeći narod i druge zemlje kojima je vladao svjesno zbunjuje javnost u cilju političke propagande.
"Grad Banja Luka će ove godine pokrenuti proces izgradnje spomenika Banu Kulinu i kralju Tvrtku u cilju odbrane istine i zahvalnosti koju srpski narod gaji prema svojim srednjovjekovnim vladarima", zaključio je Stanivuković.
Historijske činjenice o Tvrtku I
Rođen u Srebreniku u tamošnjoj tvrđavi, Tvrtko je bio potomak tri vladarske dinastije - bosanske, hrvatske i srpske.
Tvrđava Srebrenik
On je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, iz hrvatske kneževske dinastije Šubića.
Tvrtkova baka po ocu je Jelisaveta Nemanjić, kćerka srpskog kralja Dragutina.
Nekadašnji gradonačelnik Tuzle, a danas poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Jasmin Imamović, naučni je rad posvetio životu Tvrtka I.
Govoreći o Tvrtku I za BBC kazao je da je bosanski kralj imao "moralno i zakonsko pravo da kaže da je i Bošnjak i Srbin i Hrvat, i to je bilo za vrijeme onog međunarodnog prava odlučujuće važno, jer kraljevstvo dođe u krizu kad nema muškog nasljednika".
Tvrtko je na prijesto bosanskog bana, što je vladarska titula, došao iznenada.
Vlast je dobio poslije smrti strica Stjepana Drugog Kotromanića, 1353. godine kad je imao 15 godina.
Od njega nasljeđuje otprilike teritoriju današnje Bosne i Hercegovine sa nešto više primorja - do Metkovića i Stona u današnjoj Hrvatskoj.
U godinama koje su uslijedile, kad je stasao, uspio je da pobijedi u ratu sa moćnim ugarskim kraljem Lajošem Velikim.
Time je politički stekao dodatnu snagu.
Njegova burna vladavina koju su obilježili i sukobi sa plemstvom, trajala je oko četiri decenije.
Kad je pripojio dio Raške, Tvrtko se krunisao za kralja Bosne, Srba, Dalmacije i Primorja.
U to vrijeme u Srbiji nije bilo muškog nasljednika loze Nemanjića, jer je posljednji srpski car Uroš, poznatiji po nadimku Nejaki, umro vjerovatno posle Maričke bitke 1371.
Tvrtko je dolaskom na vlast nastavio stričevu politiku širenja države u tri pravca - na istok preko Drine, na jug na područje današnje Crne Gore, tada Zete i prema zapadu ka dalmatinskim gradovima koji su bili pod vlašću Ugara.
Bosna je u njegovo vrijeme doživjela veliki uspon i na privrednom planu - gradili su se rudnici, razvijala trgovina i podizali gradovi.
Tvrtko Kotromanić osnivač je grada Herceg Novi u Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori.
"Sporno" krunisanje
Vladimir Ćorović, akademik i historičar, u monografiji Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić navodi da se „u ljeto 1377. Tvrtko dao krunisati u Mileševu, nad grobom Svetog Save, za kralja Srbije".
Tad imenu dodaje i nemanjićko vladarsko ime Stefan.
"Upada u oči da krunisanje nije obavljeno u Žiči, gdje su se dotle krunisali svi kraljevi dinastije Nemanjića i to sigurno s toga što Žiča nije bila na Tvrtkovom području", dodao je.
Iako je bliži tome da je Tvrtkovo uzimanje "srpske krune, kao krune nemanjićkih praroditelja" vjerovatno obavljeno u Srbiji, Ćorović u ovoj knjizi iz 1925. godine pominje i tumačenja pojedinih historičara da Mileševo nije manastir Mileševa, već Mile, piše BBC.
Mile je poznato mjesto bosanskih banova odakle se ova država razvijala, danas u blizini Visokog, mjesta koje se nalazi 33 kilometra zapadno od Sarajeva.
To mišljenje dijeli i saradnik Instituta za historiju Enes Dedić.
On za BBC ističe da se već dva vijeka vodi polemika među historičarima o mjestu krunisanja Tvrtka Kotromanića.
"Ne postoji nikakav dokument koji bi vjerodostojno rekao da je krunisan tad i tad, tu i tu, već je to plod više dokumenata. Hronike iz tog vremena često nazivaju Mile Mileševo, a nijedan srpski vladar nije krunisan u Mileševi, to nije bila tradicija. Zašto bi Tvrtko kao bosanski kralj išao u Mileševu gdje je grob Svetog Save, kad on za njega ne predstavlja ništa u tradiciji, dotad je on samo bosanski vladar koji je osvojio predio oko tog manastira", naveo je Dedić.
Reakcije
Nakon reakcije Stanivukovića, skandaloznu jednu je imala i kćerka predsjednika RS-a Gorica Dodik.
Haris Zahiragić je odgovorio na reakcije iz RS-a.
"Bosanski Srbi se žale što im svojatamo historiju i 'njihovog' kralja. Malo je poznato da je spomenik Tvrtku I Kotromaniću okrenut kao i obližnja Alipašina džamija u pravcu Kible, sva sreća nisu to primijetili. Vidi se da se Faruk Kapidžić umiješao oko lokacije i orijentacije", napisao je zastupnik u Skupštini KS.
Bez saglasnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH
Članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je Srni da ova institucija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
Gaćanovićeva je kazala da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.
"Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva", rekla je Gaćanović.
Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.
Predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Faruk Kapidžić je u razgovoru za Source potvrdio da Komisija nije dala saglasnost.
"Zato što se odlučuje konsensuzom a ona (op.a. Anđelina Ošap Gačanović) nije dozvoljavala jer piše bosanski kralj Tvrtko. 'S komponenti' ne odgovara slovo 'B', kao ni bosanski jezik, ni bosanski kralj Tvrtko ni nacrtani spomenici Bosne i Hercegovine", kazao je Kapidžić.
Na pitanje kako je onda spomenik postavljen bez saglasnosti navodi da je postavljen isto kao što je "postavljen spomenik Mirzi Delibašiću, nikoga to nije interesovalo".
"Prema tome, isti je princip kao i postavljanja spomenika Mirzi Delibašiću", zaključio je Kapidžić za Source.
(Ajdin B.)