Zbog čega je ovo bitno i u čemu je razlika?

Propisana kazna za krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH” je minimalno pet godina”. Pripisana kazna za krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika” je maksimalno – pet godina zatvora.

Tročlani tužilački tim sa Nives Kanevčev na čelu odlučio je istraživati predsjednika Republike Srpske za blaže krivično djelo, i to na osnovu odredaba Krivičnog zakona BiH koje je 1. jula nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

U dokumentima Tužilaštva BiH je navdeno da postoji sumnja da je Milorad Dodik počinio krivično djelo iz člana 203 a stav 1 Krivičnog zakona BiH. Evo šta je pripisano tim članom Krivičnog zakona BiH.

“Neizvršavanje odluka visokog predstavnika : (1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 203 a stav 1 Krivičnog zakona BiH.

U slučaju da bude optužen za ovo krivično djelo, Miloradu Dodiku bi prijetila kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvora.

S obzirom na to da je minimalna zaprijećena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci, to znači da bi Sud Bih mogao primijeniti odredbe KZ-a koje se odnose na ublažavanje kazne. Tako je, u stavu e), član 50, navedeno: “ako je za krivično djelo, kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora do jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora”. S obzirom na visinu kazne koja može biti utvrđena, Milorad Dodik bi mogao dobiti uslovnu osudu.

Šta to znači u praksi?

U stavu 5 člana 203 a kojeg je nametnuo Christian Schmidt, a na osnovu kojeg je Tužilaštvo BiH formiralo predmet protiv Milorada Dodika, piće da će “u skladu s članovima 113. i 114. KZ-a BiH, osuda za krivična djela iz stava (1) ovog člana ima za pravnu posljedicu osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.”

Dakle, Miloradu Dodiku bi čak i primjenom člana 203 a mogla biti izrečena mjera zabrana obavljanja dužnosti. Međutim, pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo počiniocu izrečena novčana kazna, uslovna osuda ili kad je počinilac oslobođen od kazne.

Pojednostavljeno, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela za koje može biti izrečena manja kazna, što znači da bi ta kazna mogla biti pretvorena u “uslovnu osudu”, a u slučaju “uslovne osude” prema predsjedniku Republike Srpske ne bi mogle nastupiti pravne posljedice među kojima je – zabrana obavljanja službene dužnosti”.

Ukoliko bi Milorad Dodik, pak, bio osuđen za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, minimalna zaprijećena kazna bi mu bila pet godina. U tom slučaju Dodik bi  (čak i sa eventualnim ublažavanjem) teško mogao dobiti uslovnu osudu, što bi bio skoro siguran put u njegovo udaljavanje sa pozicije, odnosno primjenu propisanih pravnih posljedica.

Upravo zbog toga je Tužilaštvo BiH odlučilo formirati predmet protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, a ne krivičnog djela “napad na ustavni poredak BiH” koje je, nakon Schmidtovih izmjena mnogo lakše dokazati nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu, piše Istraga.