Hljeb je dugo bio na glasu kao dijetni neprijatelj br. 1, no stručnjaci sada tvrde kako i kruh može biti itekako zdrav.

Britanska nutricionistica dr. Aine O’Connor tako tvrdi da kruh ispunjava više od 10 posto potreba za bjelančevinama, folatima i željezom. I nutricionistica Sandra Marić Bulat također smatra kako kruh ima često zanemarenu pozitivnu stranu. 

- Kruh sadrži mnogo vlakana, no to samo vrijedi za integralni, zobeni, raženi i kukuruzni kruh. Takvi kruhovi bogati su i mineralima te vitaminima, osobito onima iz skupine B - napominje Marić Bulat i dodaje:

- Boja nije pouzdan pokazatelj kvalitete kruha. Tamni su kruhovi često obojeni karamelom. Ljudi često misle kako je kruh obogaćen posijama zdraviji, no on deblja više nego obični. Najtvrđi i najžilaviji kruhovi zapravo su ujedno i  najzdraviji. 

Hljeb ne deblja ako se jede u razumnim količinama odnosno 200-300 grama na dan. Ljudi na dijeti izbjegavaju kruh, ali on nije visokokaloričan. Deblja ono što se stavlja na kruh - maslac, pašteta i salama ili marmelade - kaže nutricionistica. 

Raženi Hljeb je najzdraviji
Nažalost, na kruhu često nema deklaracija pa ne možemo pouzdano znati što je u njemu. Najvažnije bi bilo paziti na to od koje je vrste brašna kruh napravljen. Najpreporučljiviji je raženi kruh jer sadrži mnogo vitamina i minerala, bogat je vlaknima zbog čega pogoduje probavi, a zbog glikemijskog indeksa stvara dugotrajan osjećaj sitosti. Prehrambeno je vrlo vrijedan i kruh od zobenog brašna te kruhovi obogaćeni sjemenkama i orašastim plodovima. 

Hljeb s dodatcima
U Velikoj Britaniji i SAD-u kruhu se dodaju vitamini i minerali. Kod nas su takvi kruhovi rijetki, no može se nabaviti brašno s vitaminima i mineralima.

- On često sadrži skrivene šećere i soli te ima visok glikemijski indeks. Nakon što pojedemo krišku bijeloga kruha, šećer u krvi naglo naraste pa opadne, stoga osjećaj sitosti kratko traje.

(Merima Druškić)