Vlasti u Prištini su iznijele niz optužbi, uključujući i tvrdnje da su paravojne grupe stigle iz Srbije i bile podržane od strane srbijanskih vlasti. 

Dokazi koje je Kosovo predstavilo uključuju moderno naoružanje poput oklopnih automobila srbijanske proizvodnje i bacača granata.

Kosovska vlada tvrdi da je vođa ove grupe bio istaknuti političar kosovskih Srba lojalan srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Također se navodi da je jedan od trojice boraca paravojnih formacija koji su ubijeni u sukobu bio bivši tjelohranitelj Aleksandra Vulina, šefa srbijanske obaveštajne službe koji je ranije sankcionisan od strane Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije.

Kosovski ministar unutrašnjih poslova, Dželjalj Svečlja, izjavio je za britanski Guardian da je ova grupa došla iz Srbije, obučavala se u Srbiji, a da su je finansirale i opremile vojska Srbije i njena policija. 

Osim toga, tvrdi se da je dio oružja oduzet iz vojnog skladišta i isporučen teroristima koji su došli na Kosovo iz Srbije.

Srbija je negirala umiješanost u ovu oružanu akciju, ali je izrazila saučešće zbog troje mrtvih.

Vučić je pokušao opravdati njihove postupke optužujući kosovsku vladu za etničko čišćenje tokom sastanka sa ruskim ambasadorom u Beogradu.

SAD istražuje moguću umiješanost Beograda, a ako se utvrdi da je tako, to bi moglo značiti promjenu u pristupu pregovorima između SAD i EU, što bi potencijalno dovelo do sankcija Srbiji.

Sukob se dogodio u trenutku kada su pregovori o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije bili u zastoju. 

Kosovo je odbilo uspostaviti poluautonomnu asocijaciju srpskih opština, dok je Vučić obećao da nikada neće priznati Kosovo.

Napetosti na Kosovu i optužbe za umješanost Srbije u oružani incident dodatno kompliciraju situaciju na Balkanu i izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice. 

SAD pozivaju na povratak dijalogu uz posredovanje EU kako bi se smirile tenzije i pronašlo održivo rješenje za ovaj dugotrajni spor na Balkanu.

(Erna H.)