Tim je rekao da bi njihovo istraživanje moglo opovrgnuti “uvriježeno mišljenje” da je ‘gurnuti stvari pod tepih’ i nastaviti dalje “loše za naše mentalno zdravlje”.

Naučnici su radili sa 120 dobrovoljaca iz 16 zemalja na inhibitornoj kontroli, obuzdavanju misli koje uzrokuju tjeskobu, prije nego što su objavili ishod u časopisu Science Advances.

“Nakon obučavanja, kako odmah, tako i nakon tri mjeseca, sudionici istraživanja izvijestili su da su potisnuti događaji bili manje živi i manje strašni”, napisao je tim, čak do te mjere da su volonteri s posttraumatskim stresom primijetili poboljšanja u svom mentalnom zdravlju.

“Svima nam je poznata Freudova ideja da ako potisnemo svoje osjećaje ili misli, te misli ostaju u našoj nesvijesti, utječući pogubno na naše ponašanje i dobrobit”, rekao je Michael Anderson, profesor s Cambridgea.

Mnoge od poznatih ideja Sigmunda Freuda o psihoanalizi dovedene su u pitanje ili odbačene tokom posljednjih desetljeća.

Ali za razliku od nekih od tih odbačenih koncepata, poput načina na koji seksualna represija i takozvani Edipov kompleks utječu na naše svakodnevne radnje, ideja da je bolje suočiti se s problematičnim iskustvima nego ih zakopati postala je općeprihvaćena.

Ali i to bi mišljenje moglo biti pokopano.

“Općenito, ljudi s lošijim simptomima mentalnog zdravlja na početku studije imali su veća poboljšanja nakon treninga potiskivanja negativnih misli, ali samo ako su potisnuli svoje strahove”, rekao je tim s Cambridgea što je otkriće za koje tvrde da je “izravno u suprotnosti s idejom da je potiskivanje neprilagođeni proces suočavanja.”

Tim s Cambridgea došao je do sličnih zaključaka u studiji iz 2014. objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Najnovije ispitivanje tog pitanja uslijedilo je, rekli su, jer su pandemija covida i karantene doprinijele porastu problema s mentalnim zdravljem.

U listopadu 2021. naučnici sa Univerziteta Queensland i Univerziteta Washington rekli su da je u 2020. bilo “dodatnih 53 miliona slučajeva velikih depresivnih poremećaja i 76 miliona slučajeva anksioznih poremećaja”, što je povećanje od više od 25 posto i to “zbog pandemije”, prenosi N1.

(Mubina Lj.I.)