Razvoj karcinoma

– Karcinom grlića materice u više od 90 posto slučajeva povezan je s dugogodišnjom infekcijom genitalnog trakta humanim papiloma virusom (HPV), ali se ne razvija odmah nego iz svojih predrazvojnih stadija tzv. premaligne bolesti. Dakle, da bi nastao karcinom grlića materice, potrebno je da prvo postoji dugogodišnja HPV infekcija, drugo, da se razvije premaligna bolest i na kraju da se iz premaligne bolesti u konačnici razvije klinički karcinom grlića materice (PAP III,PAP IV ili CIN I/II/III ili LSIL, HSIL) – objasnio je doktor Mehić.

Dodao je da se razlikuju četiri stadija ove bolesti. Osnovni simptom početnog stadija karcinoma, kako kaže, jeste spontano bezbolno neregularno genitalno krvarenje ili genitalno krvarenje koje se javlja nakon odnosa, a kako se bolest širi i napreduje, nastaju i bolovi u donjem dijelu stomaka te problemi s mokrenjem i stolicom. Na kraju se javljaju otoci nogu i problemi sa zgrušavanjem krvi.

– Karcinom grlića materice dijagnosticira se klinički, ginekološkim pregledom, a potvrđuje histološki tzv. biopsijom grlića materice. Da bi se odredio stadij, tačnije proširenost, služimo se drugim dijagnostičkim alatima poput ultrazvuka, RTG-a pluća, CT-a abdomena, MRI-a male karlice, cistoskopije, rektoskopije te, u posljednje vrijeme, tamo gdje je dostupno, PET – CT dijagnostikom – kazao je dr. Mehić.

Prevencija bolesti

Također je naveo da se razlikuju primarna, sekundarna i tercijarna prevencija. Primarna prevencija bi bila edukacija o vrstama i značaju HPV genitalne infekcije kao i o potencijalnim metodama suzbijanja HPV infekcije. Kad je riječ o vrstama HPV infekcije, razlikujemo visokorizične tipove, srednjorizične i niskorizične tipove. Visokorizični i srednjorizični tipovi pogoduju nastanku karcinoma grlića materice dok niskorizični tipovi pogoduju nastanku genitalnih bradavica ili kondiloma.

– Kada je riječ o liječenju, tu za sada ne postoji lijek koji će svojim djejstvom direktno eliminirati virus iz organizma, ali postoje imunomodulatori i vakcine koje će svojim indirektnim djelovanjem doprinijeti u borbi imunog sistema domaćina protiv virusa i tako doprinijeti samoj eliminaciji HPV infekcije iz organizma – naveo je dr. Mehić.

U sekundarnu prevenciju, dodao je, spadaju HPV testiranje, kolposkopija i PAP bris. Ovdje je potrebno napomenuti da su sve dijagnostičke metode po pacijenta jednostavno izvodive i, što je najbitnije, potpuno bezbolne. Tercijarni nivo prevencije bi praktično bio liječenje premaligne bolesti.

Značaj vakcinacije

Premaligna bolest liječi se hiruškim isijecanjem grlića materice postupkom konizacije ili konusno isijecanje grlića materice. Konizacija može biti klasična ili moderna.

– Klinički stadij presudan je za izbor terapije karcinoma grlića materice, stoga razlikujemo hirurško liječenje za prvi i drugi stadij, radio i hemoterapiju za treći stadij i na koncu, u četvrtom se provodi palijativna mjera održavanja života. Ovdje treba istaći kako je liječenje uznapredovalog karcinoma grlića materice vrlo ozbiljno i kompleksno pitanje – dr. Mehić.

Pacijenticama je poručio da se ne boje, da se informišu, pitaju i na kraju, što je najvažnije, da dođu na pregled, jer premaligna bolest ne boli, ali predstavlja ključ u liječenju jer se pravovremenim otkrivanjem, zapravo, liječi karcinom grlića materice.

– Ogroman je značaj HPV vakcine u kontroli širenja genitalne infekcije HPV virusom te samim tim i pojavom genitalnih kondiloma i karcinoma grlića materice. Potrebno je razlikovati dvije vrste vakcinacije, redovno i oportuno vakcinisanje. Sistematsko redovno vakcinisanje se provodi s dvije doze u periodu završnog razreda osnovne škole, i to i kod dječaka i kod djevojčica, zato što dječaci nisu samo prenosioci nego i oni mogu oboljeti od genitalnih bradavica. Kada je riječ o oportunom vakcinisanju, potrebno je da pacijent primi tri doze do starosne uzrasti 45 godina. Do sada su u svijetu dati milioni doza vakcine i nije prijavljena niti jedna ozbiljna komplikacija niti smrtni ishod zbog vakcinacije – objasnio je dr. Mehić.

Registar oboljenja

Rezultat incidence karcinoma grlića materice koji imamo treba promatrati kroz prizmu praktično prisutna dva problema. Prvo, u BiH još nije uspostavljen jedinstveni registar malignih oboljenja, što predstavlja realan problem za kontrolu, ne samo karcinoma grlića materice nego i svih ostalih malignih bolesti u državi, a drugo, općeprisutna je velika migracija pretežno mlađeg, zdravog, stanovništva posljednjih deset godina iz BiH prema drugim zemljama.  

(Erna H.)