17.4.2024. 9:35
"Kijamet" u gradu bogatstva i luksuza - Nevrijeme izazvali ljudi korištenjem kontroverznog "zasijavanja kiše": Iran optuživao Izrael da im "kradu kišu"
Osamnaest osoba je izgubilo život, a za desetinama se traga, nakon nezapamćenih padavina koje su pogodile Ujedinjene Arapske Emirate.
Kiša je počela da pada u toku noći sa ponedjeljka na utorak, a prema pisanju medija, za 24 sata je palo kiše koliko u tim krajevima inače padne za dvije godine.
Državna novinska agencija WAM nazvala je kišu "historijskim vremenskim događajem" koji je nadmašio "sve dokumentovano od početka prikupljanja podataka 1949. godine".
Nevrijeme u Dubaiju je zateklo poznatog bosanskohercegovačkog influensera Mirzu Mustafagića, koji je objavio nekoliko storyja na Instagramu prikazujući razmjere nevremena.
"Ovdje je katastrofa. Gotovo cijeli Dubai Mall je poplavljen. Mi smo naivno došli misleći da će nas vratiti vozač koji nas je doveo, ali je i on upao u strašan saobraćaj", napisao je u opisu videa na Instagram storyju Mustafagić na kojem se vidi voda unutar popularnog tržnog centra.
U drugom storyju je napisao da tamo vlada haos, te da je metro zatvoren, a onda i snimke na kojim se vide poplavljene ceste.
Napisao je i da nevrijeme izazvano tzv. "Cloud seedingom".
Svake godine oko 300 misija izazivanja umjetne kiše
Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata je uložila više od 20 miliona dolara u istraživanje procesa zvanog "Cloud seeding" ili prevedeno "Zasijavanje kiše", te u toku jedne godine, oko hiljadu sati koriste proces umjetne kiše. Čitav proces se kontroliše iz Centra za nacionalnu meteorologiju u Abu Dhabiju.
Očekuje se da će meteorološki stručnjaci izvršiti čak 300 misija zasijavanja oblaka širom Ujedinjenih Arapskih Emirata u 2024. godini kako bi potaknuli padavine i riješili problem nestašice vode.
U Emiratima je kombinacija uticaja klimatskih promjena i rastuće populacije pojačao pritisak na vodne resurse.
Rastuće globalne temperature i promjenjivi vremenski obrasci pogoršali su probleme nestašice vode, stavljajući dodatni pritisak na ionako ograničene izvore slatke vode u UAE. Kako populacija nastavlja da raste, hitnost rješavanja rastućih potreba za vodom postala je sve izraženija.
Stručnjak iz Centra za nacionalnu meteorologiju kaže da se svake godine otprilike obavi isto misija zasijavanja kiše, a brojka obavljenih misija, također, može varirati od faktora kao što su vremenski obrasci, dostupnost oblaka i klimatski uslovi.
Prema riječima stručnjaka iz Centra, zasijavanje kiše pokazalo je obećavajuće rezultate u povećanju godišnjih padavina. Osim toga, pokazalo je potencijal da poveća količinu padavina do 15 posto.
Šta je "zasijavanje kiše"
"Zasijavanje kiše" podrazumijeva namjerno unošenje u oblake različitih supstanci koje djeluju kao jezgra kondenzacije ili jezgra leda u pokušaju da izazovu padavine. Iako ova praksa ima mnogo zagovornika, uključujući državne i pokrajinske vladine zvaničnike, neki meteorolozi i atmosferski naučnici dovode u pitanje njenu efikasnost.
Prve eksperimente sa "zasijavanjem oblaka" izveo je 1946. američki hemičar i meteorolog Vincent J. Schaefer, a od tada se zasijavanje vrši iz aviona, raketa, topova i zemaljskih generatora.
Korištene su mnoge supstance, ali čvrsti ugljen-dioksid (suhi led) i srebreni jodid su bili najefikasniji. Rezultirajuća vodena para se taloži u kristale leda, koji se brzo grade kako se kapi vode pričvršćuju. U oblacima na temperaturama iznad nule, čestice kalcijum hlorida obezbeđuju kondenzacione jezgre oko kojih se formiraju kapi kiše.
Kontroverze oko korištenja
Iako postoje brojni benefiti sistema "zasijavanja kiše" poput spriječavanja suše i ekstremnih toplina, postoje i određenje kontroverze oko korištenja istog. Naime, pomenute hemijske kombinacije su toksične za ljude, životinje i biljke. Ono što su naučnici odbacili kao neosnovano su tvrdnje da je moguće da jedna zemlja isuši oblake na račun drugih niz vjetar, referirajući se na tvrdnje iranskih dužnosnika koji su optužili Izrael da im "kradu kišu".
Inače, "zasijavanje kiše" je tokom određenih ratova korišteno i kao oružje. Naime, tokom Vijetnamskog rata, Sjedinjene Američke države su koristile ovaj sistem, te su na taj način produžavali sezonu monsuna i pretvarali zemlju u blato, čime je poremećen lanac snabdijevanja Vietkonga i zaustavljeno napredovanje njegovih trupa.
Prema pisanju Deutsche Wellea, u aprilu 1986. godine, piloti sovjetskog zrakoplovstva su "cloud seedingom" izazvali kišu u oblacima koji su se od Černobila, gdje je došlo do eksplozije u kojoj je uništen nuklearni reaktor, kretali prema Moskvi.
Iako je režim operaciju smatrao uspješnom, jer radioaktivni oblaci nisu stigli do ruskih gradova, čestice nuklearnog otpada su "zasule" ruralne bjeloruske pokrajine i nekoliko stotina hiljada ljudi koji su tamo živjeli.
(Ajdin B.)