Sve veći broj korisnika, ali bez jasnih pravila

"Električni romobili su vozila koja su po konstrukciji najsličnija biciklima i električnim biciklima, ali su znatno nestabilniji i zahtijevaju posebnu pažnju prilikom upravljanja", rekao je Mirzet Sarajlić, inženjer saobraćajne sigurnosti.

Prema njegovim riječima, tehnološki razvoj romobila i litijumskih baterija omogućio je njihovu naglu prisutnost na cestama. Međutim, taj razvoj nije pratio i odgovarajući zakonodavni okvir, što predstavlja ozbiljan izazov za sigurnost učesnika u saobraćaju.

Prednosti i mane: Mobilnost vs. sigurnost

"U pogledu urbane mobilnosti, romobili smanjuju gužve i emisiju štetnih gasova, ali predstavljaju sigurnosni izazov zbog male stabilnosti i velikih brzina koje mogu dostići", upozorio je Nikola Ćopić, saobraćajni inženjer iz Banje Luke.

Poseban problem, kaže Ćopić, jeste nedostatak edukacije i zakonskih obaveza za korisnike, poput poznavanja saobraćajnih propisa ili nošenja zaštitne opreme: "U Republici Srpskoj su romobili zakonski izjednačeni s biciklima, ali bi trebalo razmotriti uvođenje obaveznog testiranja poznavanja saobraćaja."

Infrastruktura u raskoraku s realnošću

Gradovi u BiH, prema riječima Sarajlića, nisu spremni za ovakvu vrstu prevoza: "Nedostatak infrastrukture je prepreka. Ljudi ne koriste romobile jer nemaju gdje, a infrastruktura se ne gradi jer nema dovoljno korisnika."

Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH tvrde da su svjesni problema i rade na zakonskim izmjenama.

"U drugoj polovini 2024. završili smo nacrt izmjena zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, koji uključuje i romobile. Trenutno je u proceduri pred Vijećem ministara", izjavio je Samir Džaferović, pomoćnik ministra.

Dodaje da se zakon bazira na evropskim direktivama, te da bi njegova primjena mogla unaprijediti sigurnost u saobraćaju, posebno u segmentu nove mikromobilnosti.

Edukacija kao ključ prevencije

Svi stručnjaci u emisiji složili su se da je edukacija korisnika najvažniji korak ka sigurnijem saobraćaju.

"Mladi voze romobile bez ikakvog saobraćajnog znanja. Ne poznaju signalizaciju, ni osnovne propise", upozorio je Sarajlić.

On predlaže da škole uvedu saobraćajnu edukaciju kao dio nastave, a profesori tehničkog obrazovanja izdaju potvrde o poznavanju pravila.

"To bi bio najefikasniji način da stvorimo novu generaciju odgovornih učesnika u saobraćaju", zaključio je.

Gdje su granice brzine?

Zakoni u Republici Srpskoj trenutno prave razliku između romobila koji idu do 6 km/h (dozvoljeni na trotoaru) i onih do 25 km/h (obavezni na biciklističkoj stazi ili uz desnu ivicu kolovoza).

"Optimalna brzina romobila u gradskim sredinama trebalo bi da bude do 20 km/h, uz obavezno ugrađen limiter brzine i kazne za one koji ga uklone", rekao je Ćopić.

Propali pilot-projekti i manjak odgovornosti

Upitani o propasti projekta iznajmljivanja romobila u Sarajevu, Džaferović je rekao da Ministarstvo nije bilo kontaktirano jer se radilo o lokalnom projektu.

Sarajlić ističe da sharing sistem može imati mnogo prednosti, ali i rizika: "Romobili bez limitatora brzine, pa čak i invalidska kolica koja idu 70 km/h, predstavljaju opasnost. To ruši povjerenje građana u mikromobilnost."

Zaključak: Potencijal koji traži okvir

Stručnjaci smatraju da električni romobili predstavljaju značajan iskorak u smanjenju urbanih saobraćajnih problema i zaštiti okoliša, ali samo ako ih prati pametna regulacija, edukacija i infrastruktura.

"Ovdje treba promovisati kulturu korištenja romobila, a ne je sputavati prekomjernom regulacijom", zaključio je Sarajlić.