To govori, smatra Mavrak, da u BiH nema suglasnosti o glavnim pitanjima i prioriteti se odreuju ad hoc.

"Nevjerovatno je da se moralo čekati gotovo mjesec dana da se distribuiraju novci koje je Vijeće ministara odobrilo u četvrtom mjesecu za BHANSA-u. To pokazuje koilko je država nefunkcionalna i koliko je sustav pogrešno napravljen, da je za rutinsku odluku potrebno mjesec, a to govori i kakav je odnos države prema građanima koje navodno zastupaju", rekao je, komentirajući vijest da su pomenutoj agenciji danas isplaćena sredstva, iako se nalazi u teškoj finacijskoj situaciji.

Podsjetio je i na slučaj katastrofalnih poplava u 10. mjesecu prošle godine i reakcije domaćih vlasti, istaknuvši kako je međunarodna zajednica iznimno brzo reagirala uplativši novac, "a domaćim vlastima su trebali tjedni i tjedni da odluče na koji će se to račun prebaciti".

Komentirajući sutrašnju sjednicu Predstavničkog doma BiH, na kojoj bi se trebali naći prijedlozi zakona o sudovima BiH, ističe da je problem u činjenici što su se "svi odjednom složili da treba donijeti zakon o sudovima, a svi guraju neke svoje priče".

"Ovo govori o temeljnom nedostatku kordinacije i postojeće i alternativne koalicije, imam dojam da niko ne razgovora i ako neko s nekim razgovara onda su to dvije strane, a treću isključuju. Imate cirkus sa zakonom o sudovima, vjerovatno će biti slično i sa zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Imate i prijedlog Izbornog zakona koij je odjednom top tema, a nije usaglašen, svi guraju svoje prioritete, a pokušavaju se predstaviti kao zagovornici EU integracija i stabilizacije BiH", smatra Mavrak.

"Dodik u Moskvi sa bizarnim zemalja - samo se sa takvima može družiti"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stigao je u Moskvu, gdje će učestvovati na 13. međunarodnom sastanku visokih predstavnika zaduženih za pitanja bezbjednosti. Zanimljiva tema, s obzirom da je Dodik na potjernici već više od dva mjeseca?

"Apropo bombastičnih naslova raznoraznih sesija. Kada pogledate popis on je zanimljiv, tu je Nikaragva, Sjeverna Koreja i neke još bizarne zemlje s ruba svjetske politike i Dodik se očito vidi u tom društvu, ne pripada nijednoj mainstream politici, i on se može samo sa takvima družiti", smatra Mavrak, dodavši da je cilj Dodika da pokaže "da može raiditi šta hoće i da mu država BiH ne može ništa".

"I to jeste problem kojeg neko treba riješiti ako želimo da postoji pravna država", dodaje.

Govoreći o obilježavanju godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja se održava u Dejtonu, a tokom proljetnog zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a, Mavrak se prvo osvrnuo na nastupe ovdašnjih političara na pomenutom događaju, ističući da su oni to iskoristili kao "promijenjenu kulisu za priče koje pričaju ovdje" i da su se obraćali svome izbornom tijelu, a ne onima koji imaju nepristrasan stav prema BiH.

"Dobra stvar ove konferencije je činjenica da se neko sjetio BiH, obljetnice su važne ali u moru zbivanja to je neko mogao preskociti kao non-issue. Činjenica da se neko sjetio i htio podjsetiti šta međunarodna zajednica može kad je ujedinjena u ovom slučaju uspostave i nametanja mira u BiH je jako važna", ističe.

Izdvojio je nekoliko važnih poruka iznesenih na ovom događaju, a jedna od njih je ona visokog zvaničnika Američke administracije Christophera Landaua, koji je između ostalog rekao da Trumpova administracija nema interes da u BiH djeluje kao prethodne administracije, ali to ne znači da će se povući iz BiH.

Parafrazirajući njegov stav, ističe da to otprillike znači da SAD žele raditi s partnerima na Balkanu, ali da Europa preuzme veći dio odgovornosti.

"Posao na Balkanu još nije završen"

Izdvojio je još i govor američkog ambasadora pri NATO-u Matthewa Whitakera, koji je kazao da SAD ostaju čvrsto privržene Članu 5 Sjevernoatlanske povelje, koji kaže da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice, ali i Članu 3, prema kojem sve članice trebaju izgraditi svoje vlastite odbrambene kapacitete kako bi izgradile moć ovdraćanja i napada protiv svoje zemlje.

"Poenta je, prva prijetnja koju je definirao je jačanje vojne moći Rusije, Rusija nije prijatelj Americi, Rusija se i dalje percipira kao stvarni neprijatelj; drugo, strateško savezništo rusije sa Sjevernom Korejom, i treće, ispitivanje granica tolerancije od strane Izraela i Kine, ali rekao je 'to ne znaci da smo zaboraili na Balkan, posao na Balkanu još nije završen'", podsjetio je Mavrak, uz zaključak.

"To je poruka svima onima koji su mislili da je prošla era u kojoj su Amerikanci imali ikakav interes za ovu regiju, potpuno su pogriješili u procjeni".