Još uvijek nije jasno hoće li arapske i druge države biti spremne poslati svoje trupe, dok je Izrael izrazio zabrinutost zbog sastava te misije. Iako je američka administracija isključila mogućnost slanja svojih vojnika u Gazu, međunarodne snage bi mogle uključivati trupe iz Egipta, Indonezije i zemalja Zaljeva.

- Mi kontrolišemo vlastitu sigurnost i jasno smo poručili da će Izrael odlučiti koje međunarodne snage su nam neprihvatljive. Tako radimo i tako ćemo nastaviti - rekao je Netanyahu na sjednici svog kabineta.

- To je, naravno, prihvatljivo i za Sjedinjene Države, što su njihovi najviši zvaničnici potvrdili proteklih dana - dodao je izraelski premijer.

Izrael, koji već dvije godine drži Gazu pod opsadom u sklopu svoje kopnene i zračne ofanzive protiv Hamasa nakon napada 7. oktobra 2023. godine, i dalje kontroliše sve ulaze u teritoriju.

Prošle sedmice Netanyahu je nagovijestio da se protivi bilo kakvom učešću turskih sigurnosnih snaga u Gazi. Nekada topli odnosi između Turske i Izraela dodatno su pogoršani tokom rata, dok je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan oštro kritikovao izraelske napade na gusto naseljeni palestinski pojas.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je u petak boravio u Izraelu kako bi podržao krhko primirje, izjavio je da bi međunarodne snage trebale biti sastavljene od zemalja "s kojima je Izrael u dobrim odnosima", ali nije komentarisao moguće tursko učešće.

Netanyahu je također istakao da je Izrael nezavisna država, odbacivši tvrdnje da "američka administracija kontroliše i diktira izraelsku sigurnosnu politiku".

- Izrael i SAD su partneri - zaključio je Netanyahu.