Svemirski teleskop James Webb direktno je otkrio svoju prvu novu egzoplanetu – mladog gasovitog diva – donoseći revolucionarna saznanja o udaljenim planetarnim sistemima.
Po prvi put od lansiranja 2021. godine, teleskop James Webb nije se ograničio samo na proučavanje već poznatih egzoplaneta, već je otkrio potpuno novu planetu.
Za razliku od većine otkrića koja se zasnivaju na posrednim metodama, poput praćenja zatamnjenja zvijezde tokom prolaska planete ispred nje, ovo otkriće se izdvaja kao prvo direktno snimanje egzoplanete koje je izveo ovaj teleskop.
Otkriće, objavljeno u naučnom časopisu Nature, potpisuje astronomkinja Anne-Marie Lagrange iz francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) i opservatorija u Parizu. Radi se o mladom gasovitom divu veličine Saturna, koji kruži oko crvenog patuljka poznatog kao TWA 7, udaljenog oko 110 svjetlosnih godina od Zemlje, u sazviježđu Pumpa (Antlia).
Svjetlost zvijezde blokirana je specijalnim coronagraphom ugrađenim u Webbov instrument za snimanje u srednjem infracrvenom spektru (MIRI), što je omogućilo astronomima da izoluju slab infracrveni sjaj planete.
Iako je u poređenju s planetama našeg Sunčevog sistema velika, ova egzoplaneta ima samo desetinu mase u odnosu na prethodno najmanje masivnu planetu koja je ikada direktno snimljena. Kruži na udaljenosti od 52 astronomske jedinice (AU) od svoje zvijezde – što je znatno dalje nego što je Neptun od Sunca (30 AU). Zbog tolikog razmaka, nije mogla biti otkrivena standardnim tranzitnim metodama.
"Webb otvara potpuno novi prozor kada su u pitanju mase i udaljenosti planeta u odnosu na matične zvijezde. Time omogućava proučavanje planeta koje su do sada bile izvan dometa naših instrumenata, što je ključno za razumijevanje raznolikosti planetarnih sistema i njihovog nastanka", rekla je Lagrange za Reuters.
Mladi svijet u nastajanju
Zvijezda i planeta stari su oko šest miliona godina. Posmatranjem iz naše perspektive „odozgo“, uočena je trostruka struktura prstenova sastavljenih od kamenitog i prašnjavog materijala. Planeta se nalazi u najbližem prstenu i moguće je da još uvijek prikuplja masu. Hemijski sastav atmosfere još nije poznat, ali se očekuje da će buduća Webbova posmatranja dati više informacija.
"Posredne metode daju nevjerovatne informacije o planetama koje se nalaze blizu svojih zvijezda. Za detaljno otkrivanje i proučavanje udaljenijih planeta, koje su obično deset puta dalje od svoje zvijezde nego Zemlja od Sunca, potrebna su direktna snimanja", objasnila je Lagrange.
Iako je ovaj uspjeh značajan, teleskop još uvijek nije sposoban da direktno snimi planete veličine Zemlje.
"Nadam se da ćemo uskoro doći do tačke kada će postati moguće direktno snimanje planeta sličnih Zemlji i potraga za potencijalnim znacima života", zaključila je Lagrange.