Prije čak 30.000 godina, ljudi su gradili pravougaone strukture koje su možda bile usklađene s Mjesecom, eksperimentisali s poljoprivredom i nosili krojenu odjeću. Izgledali su i ponašali se poput ljudi iz srednjeg vijeka.
On također navodi lokalitete poput Göbekli Tepea i Karahan Tepea u Turskoj, koji datiraju iz 9600. godine prije nove ere, kao dokaze o postojanju ranih civilizacija nakon Ledenog doba.
"Već 9600. godine p.n.e. oni su stvarali prve civilizacije nakon Ledenog doba — one koje tek sada počinjemo prepoznavati kao stvarne u tom periodu", rekao je.
"Zato ideja o nekoliko izgubljenih stranica historije nikada ne bi smjela biti odbačena."
Otkrivanje podzemnih struktura u Gizi ostvarili su Filippo Biondi sa Univerziteta Strathclyde u Škotskoj, egiptolog Armando Mei i Corrado Malanga sa Univerziteta u Pisi.
Koristeći radarske impulse, tim tvrdi da je mapirao više od 1.200 metara podzemnog prostora — što potencijalno može izmijeniti historiju jednog od najpoznatijih lokaliteta na svijetu.
Da li će njihovi nalazi izdržati akademsku provjeru, ostaje da se vidi. No, za sada su ponovo otvorili drevnu misteriju — i dodatno rasplamsali jednu od najfascinantnijih i najkontroverznijih teorija u arheologiji.