U pismu, koje se brzo proširilo ruskim opozicionim kanalima, Girkin je rat u Ukrajini nazvao "mašinom za mljevenje mesa", ruske generale "kretenima", a vlast "društvom starih hedonista" koji nisu sposobni ni za reforme ni za žrtvovanje.

- U dvije godine izgubili smo vojno osoblje, mobilizirane regrute i dobrovoljce, a danas smo dalje od pobjede nego na početku invazije, piše Girkin, dodajući kako je Rusija ušla u fazu iscrpljenosti. 

- Ispostavilo se da novca ponestaje, mesa također, a neprijatelj je naučio ratovati.

U pismu priznaje da je Ukrajina, uprkos svim očekivanjima Moskve, ojačala, dok je Rusija oslabljena dugotrajnim ratom i neefikasnim vojnim vrhom.

 - Ne možeš slomiti neprijatelja tako što ćeš zauzeti još nekoliko stotina porušenih kuća - napisao je Girkin, pozivajući na "revoluciju odozgo", ali uz sumnju da do toga može doći.

- Bolje da dođe odozgo. Ali nade je malo: ne samo da imamo klub staraca, nego i društvo starih hedonista. Nastavit će vrtjeti mlin za meso dok ne ponestane resursa. A tada, nova mobilizacija. I potom, kolaps - zaključio je bivši komandant.

Girkin je time ponovo uputio otvoreni udar na predsjednika Vladimira Putina i njegovu političku elitu, zbog čega već mjesecima boravi u pritvoru.

Ko je Igor Girkin (Strelkov)?

Igor Girkin, poznat i pod ratnim nadimkom Strelkov, bivši je agent ruske obavještajne službe FSB i bivši "ministar odbrane" samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR). Bio je jedan od ključnih saradnika Vladimira Putina tokom ruske aneksije Krima 2014. godine, kada je sa svojom naoružanom grupom preuzeo lokalni parlament i, prijetnjom oružjem, prisilio zastupnike da podrže referendum o odvajanju.

Girkin je ranije bio poznat i po svom učešću u ratovima na Balkanu. U memoarima objavljenim 1999. godine opisao je svoje angažovanje u Bosni i Hercegovini, gdje se borio na strani Vojske Republike Srpske. Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Ermin Kuka, 2019. godine ga je označio kao jednog od najpoznatijih ruskih dobrovoljaca na području Višegrada tokom agresije na BiH.

- Iako je i sam učestvovao u zločinima, želio se distancirati od njih. U svom ratnom dnevniku opisuje četničke krvave pohode i zlodjela: ‘U Višegradu su muslimanski muškarci privođeni i ubijani. Stotine žena bile su zatvorene i masovno silovane u zloglasnoj banji Vilina vlas. Žene, djeca i stariji ljudi zaključavani su u kućama i živi spaljivani - naveo je Kuka.

Girkin je u vojnim časopisima iz tog perioda opisivao i vlastite motive, tvrdeći da se borio protiv "muslimanskih divljaka", jer je osjećao "dužnost da pomogne pravoslavcima".

Nakon uloge u Krimu, Girkin je prešao u Donjecku oblast, gdje je sa svojim ljudima zauzeo Slavjansk i proglasio osnivanje DNR-a. Kasnije je smijenjen i povukao se iz vojnog života, ali je ostao jedan od najglasnijih kritičara ruske vlasti i načina na koji se vodi rat u Ukrajini.