Prema riječima biologinje Edwige Kasper iz Univerzitetske bolnice u Rouenu (Francuska), sperma tog donora korištena je za začeće najmanje 67 djece iz 46 porodica, rođene između 2008. i 2015. godine. Desetero te djece već je oboljelo od raka, kazala je Kasper tokom izlaganja na godišnjoj konferenciji Evropskog društva za humanu genetiku, održanoj u subotu u Milanu.

"U središtu problema nalazi se regulacija, ili možda nedostatak regulacije, broja poroda od strane jednog donora", rekla je Kasper.

Analiza je pokazala da je donor, iako sam zdrav, nosilac rijetke mutacije gena TP53, koja najvjerovatnije uzrokuje Li-Fraumeni sindrom – rijedak poremećaj koji značajno povećava rizik od razvoja raka.

U trenutku donacije mutacija nije bila poznata, ali djeca rođena pomoću njegovog sjemena od tada su identificirana u osam evropskih zemalja: Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španiji, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Desetero te djece već je oboljelo od raka, uključujući tumore mozga i Hodgkinov limfom, dok još 13 djece nosi istu genetsku mutaciju, ali kod njih rak još nije razvijen. Ta djeca će morati biti pod redovnim ljekarskim nadzorom zbog povećanog rizika od oboljenja, a postoji i 50% šanse da će tu mutaciju prenijeti na vlastitu djecu, upozorila je Kasper.

"Protokol praćenja uključuje MRI snimanja cijelog tijela, MRI mozga, a kod odraslih i dojki, ultrazvučne preglede abdomena i kliničke preglede kod specijalista. Ovo je teško i stresno za nosioce mutacije, ali smo vidjeli njegovu učinkovitost jer omogućava rano otkrivanje tumora i time povećava šanse za preživljavanje“, istakla je Kasper u saopćenju za javnost.

Potrebna strožija regulacija

Za razliku od slučajeva serijskih donora sperme, poput slučaja jednog Holanđanina kojem je zabranjeno da donira jer je začeo između 500 i 600 djece širom svijeta, ovaj donor donirao je samo jednoj privatnoj banci sperme u Danskoj – European Sperm Bank.

Julie Paulli Budtz, potpredsjednica za korporativne komunikacije u toj banci, izjavila je za CNN da je institucija "duboko pogođena ovim slučajem".

"Donor je bio temeljito testiran, čak i iznad zakonom propisanih standarda, ali preventivno genetsko testiranje ima svoje granice", rekla je Budtz u saopćenju.

"Svaka osoba ima oko 20.000 gena i naučno nije moguće otkriti sve mutacije koje mogu uzrokovati bolesti, ako ne znate šta tačno tražite", objasnila je.

Trenutno ne postoji ograničenje broja djece koja mogu biti rođena pomoću jednog donora, što je nešto što bi, prema riječima Budtz, European Sperm Bank željela promijeniti.

"Zato smo, pored poštivanja nacionalnih ograničenja, proaktivno uveli i vlastito međunarodno ograničenje od 75 porodica po donoru", kazala je.

Ovo ograničenje nije zakonski propisano, već samonametnuto, budući da regulative variraju od zemlje do zemlje. Na primjer, Francuska ima ograničenje od 10 rođenja po donoru, Danska dozvoljava do 12, a Njemačka do 15, navodi se u saopćenju.

"Ovdje postoji ozbiljan problem nedostatka usklađenih propisa širom Evrope", naglasila je Kasper. "Potrebna nam je odgovarajuća regulacija na nivou EU kako bismo spriječili da se ovako nešto ponovi, te uveli mjere za postavljanje globalnog ograničenja broja djece začetih od istog donora".