11.10.2023. 8:20
0
Društvene mreže kao mehanizam širenja nacionalizma i govora mržnje?
FOTO: Ilustracija
"Šovinizam, klasični šovinizam, kamo sreće da je nacionalizam...", počinje razgovor sociolog Vladimir Vasić za Source portal.

Različite društvene mreže trenutno dostupne skoro svakom pojedinačnom stanovniku planete, pa i djeci. 

Govor mržnje je sastavni dio interneta. Manifestuje se kroz uvrede na različitim osnovama i na različitim mjestima. Kod nas, konkretno, dominantnim se prikazuje govor mržnje kroz vrijeđanje na nacionalnoj i/ili vjerskoj osnovi. Ali imaju i različite druge osnove kao što su spol, bračni status, pripadnost političkoj opciji ili stranci...

 Naročito osjetljiva kategorija su djeca i tinejdžeri. 

Iako smo se u nacionalistički govor mržnje i općenito govor mržnje uvjerili mnogo puta i mnogo puta i javnost raspravljala o tome, nacionalistički govor mržnje je u velikoj mjeri prisutan na društvenoj mreži koju koristi najmlađa populacija, a to je TikTok. Od popularnih Tiktokera, koji "drže lajv" i "igraju mečeve", do video poruka i montaža koji su dostupni sa različitih anonimnih profila. Samim tim što je društvena mreža TikTok nešto drugačije struktuirana nego što je to slučaj sa društvenim mrežama Facebook i Instagram, postojala je bojazan da će mlađa publika biti manje "zainteresirana" za govor mržnje i njegovo širenje. Upravo suprotno, preraslo se u patologiju koja dalje prerasta u potpuno pogrešan sistem vrijednosti, samo zbog viralnosti. 

Prije nekoliko mjeseci se u javnosti i medijima našao i slučaj Aleksandra Đokića iz Bijeljine. 

Aleksandar Đokić iz Bijeljine koji je nedavno javno prijetio i vrijeđao Bošnjake, svoje komšije i sugrađane u Bijeljini, ponovo i uveliko ordinira po TikTok mreži.  Na TikToku uživo je upućivao brojne prijetnje onima koji se ne slažu s njegovim stavovima, koji su druge vjere, ali i policiji u Bijeljini.

“Dođite sutra u osam sati ispred opštine sve ću vas izrešetati”, poručio je uz brojne psovke. 

Đokić je zaprijetio da će dovesti 250 ljudi koji će biti uz njega i da će srušiti sve pred sobom. “Ima da vas nema. Sad mi je prekipilo”, rekao je na profilu koji je imao više od 3.500 pratitelja. Tokom prijenosa uživo veličao je ratnog zločinca Ratka Mladića i negirao ratne zločine koji su dokazani.

Iako je vrijeđao svoje sugrađane druge nacionalnosti i prijetio im uz upotrebu vatrenog oružja, institucije nisu uradile ništa konkretno. On je dao izjavu policiji te je pušten na slobodu.

Za Source portal je ranije govorio Ibrahim Prohić, psiholog i politički analitičar. Po njegovom mišljenju, slučaj Aleksandra Đokića nije incident već logična posljedica. 

"To nije incident već je logična zakonomjerna posljedica opšteg stanja u društvu posebno u političkom prostoru. Podsjetit ću samo na izjavu gradonačelnika Banja Luke, poslije donošenja Inckovog zakona o zabrani negiranja genocida, koji je rekao jednu istinu: "Mene su naučili ovako i ja ću se toga držati!" To je ta istina. Ne treba biti psiholog pa izreći istinu, s namjerom ili bez namjere. ", istakao je Prohić. 

Također je objasnio i kako se formira ličnost. 

"Akademski rečeno, postoji u teoriji nešto što se zove bazična ličnost, a to znači da društveni kontekst i cjelina događaja sistema vrijednosti, stavova i ideologija utiču na oblikovanje nukleusa u strukturi svake ličnosti. Naravno, ličnost nije do kraja određena tim društvenim kontekstom, ali teško je izbjeći utjecaj globalnih okolnosti u kojima se mlado biće formira. ", objašnjava te nastavlja: "Nije nikakvo čudo da mlada bića koja još uvijek nisu formirana, ni emocionalno, ni socijalno, ni intelektualno izložena jednostranoj bjesomučnoj indoktrinaciji prihvate takav narativ i takvo ponašanje. Prema tome, zlo je posijano devedesetih godina. To zlo se i dalje zalijeva, potkrepljuje i održava. "

Psiholog je objasnio zašto smatra da je dječak zapravo žrtva. 

"Možda ću kazati nešto bogohulno i u odbranu dječaka, ali i on je žrtva jer nije dobro kada mržnja prema drugome iz bilo kojeg razloga postane dio tebe, nije tebi dobro, nije ti dobro ako mrziš. Ovdje su odgojene generacije na mržnji i te generacije su žrtve na svojevrstan način. ", kazao je Prohić i ranije. 

Šta dobijemo kada ukucamo hashtag #balkan #nacionalizam? 

Različita tematska pretraživanja, hashtagovi, pa i anonimni profili mogu dovesti do nacionalističkih poruka koje se vrlo brzo i efektno, u skoro 20 tak sekundi, kao informacije šire. Dostupno je lako, efektno, vrlo poticajno prikazano. Ono što je dostupno jeste inserti iz filmova, javnih govora političkih zvaničnika koji su bili prisutni 90tih godina prošlog stoljeća, inserti iz gostovanja ratnih zločinaca koji su trenutno na slobodi, ali i mišljenja ljudi koji nisu na pozicijama uticaja ali su uticajni na društvenim mrežama zbog broja pratilaca. 

Društvene mreže kao instrument širenja nacionalizma? 

Vladimir Vasić, sociolog i profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, za portal Source je odgovorio na nekoliko pitanja koja se tiču društvenih mreža te da li su instrument širenja nacionalizma. Vasić je između ostalog kazao da su društvene mreže jedan nekontrolisani prostor bez neke velike odgovornosti. 

"Definitivno da jesu društvene mreže pogodno tlo za širenje raznih patoloških stanja između ostalog i krajnjeg nacionalizma koji prelazi u šovinizam i to je činjenično stanje i nažalost u opasnosti su mladi ljudi koji nesmotreno srljaju u sve te probleme ali osokoljeni nekim starijim ljudima, ljudima koji su na nekim ozbiljnim pozicijama u ovom društvu i što je najgore mi imamo potpuno neuređen sistem društvenih mreža u smislu kažnjavanja i u smislu odgovornosti. To je jedan nekontrolisani prostor na kojem svako može da ostavi neku poruku, da snimi video bez neke velike odgovornosti. ", objašnjava. 

O širenju govora mržnje na društvenim mrežama, Vasić kaže da je potrebno naći način da se uredi ovo polje. 

"Naravno imamo nekih pozitivnih primjera ali imamo i onih negativnih, a ono što bi trebalo da zabrinjava jeste širenje govora mržnje. To je nešto što je alarm za uzbunu odgovarajućih institucija međutim i dalje u BiH nemamo uređen medijski prostor na adekvatan način u smislu zakonskih regulativa kada su u pitanju društvene mreže i smatram da bi pod hitno trebalo ići u procesu socijalizacije mladih ljudi. Moramo naći načina da ih edukujemo kako i na koji način društvene mreže mogu biti opasne po njih lično ali kako oni mogu da zloupotrebljavaju društvene mreže i koja je njihova odgovornost prilikom slanja nekih poruka i te poruke kakav mogu da izazovu eho u društvu.", kazao je Vasić za Source. 

Upitan da li su djeca i tinejdžeri svjesni šta je prostor društvenih mreža i šta znače njihovi postupci, Vasić naglašava važnost da se oprezno postupa prema mladim ljudima ali i da mladi ljudi postaju žrtva potpuno iskrivljenog sistema vrijednosti, samo zbog viralnosti. 

"Moramo biti oprezni kada su u pitanju mladi ljudi. Kada su u pitanju tinejdžeri lako ih je osuditi, lako ih je etiketirati da su oni šovinisti, da su ovakvi ili onakvi.. Oni samo kopiraju nas odrasle, kakav mi primjer njima dajemo. Naravno, rade nekada stvari nepromišljeno, iz TiKTok izazova, zbog neke viralnosti. Ne mogu reći da je 100% u toj populaciji da je korijen neka patologija, mržnja, nego prosto kada razgovarate sa njima, kažu da je korijen prosto da postanu viralni, da postanu popularni taj sistem vrijednosti koji je totalno iskrivljen i oni uče po tom modelu. To je opasnost, a tu smo mi odgovorni pojedinci koji njima serviramo taj sistem vrijednosti na neki pogrešan način i onda najdeblji kraj izvlače oni i pravimo jednu ružnu sliku o njima kao pojedincima, ali generalno čitavom društvu jer su mladi temelj i budućnost našeg daljeg razvoja savremenog društva.", zaključuje Vasić. 


(Erna Hadžić) 

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.