Očekuje se da će biti odobren početak pregovora o pristupanju EU. Ova odluka može biti od historijske važnosti za BiH. Nedavno su provedene određene reforme koje su presudne za preporuku Evropske komisije međutim neke države članice EU, a Nizozemska se ističe, žele da pregovori prije svega budu uslovljeni dodatnim reformama, famoznim prioritetima koje je postavila EK pred BiH. 

Sastanak čelnika EU trebalo bi da je već počeo, ali službeni datum objave početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom još nije poznat. To će ovisiti o dinamici rasprava o drugim temama koje će biti na dnevnom redu dvodnevnog samita.

Ugledni list Politico otkriva da će BiH dobiti otvaranje pregovora ali pod određenim uslovima

Evropski lideri su spremni dati politički zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine, prema nacrtu dokumenta datiranog 19. marta i viđenog od strane lista Politico.

EU je dodijelila Bosni status kandidata u decembru 2022. Europska komisija je prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, što sada planiraju slijediti EU lideri.

Tekst uključuje uvjete za pregovore o pristupanju, navodeći da sljedeći dio procesa može započeti 'tek nakon što se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022.,' što znači da BiH mora ostvariti više napretka u svojim zadacima prije nego što može ući u blok.

Ono što je do sada konkretnije urađeno jeste Zakon o sudskom i tužilačkom vijeću koji se u suštini bavi samo imovinom sudija i tužilaca i Zakon o sukobu interesa koji se odnosi samo na državne institucije. Svo su doneseni po hitnoj proceduri. 

Ne treba zaboraviti da će do samih pregovora doći tek nakon što se ispuni 14 prioriteta koje je EU stavila pred nas na stol. 

Koji su prioriteti stavljeni pred BiH i šta je sve urađeno do sada, kao i šta je ostalo da se uradi: 

1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
Ovaj prioritet djelimično je ispunjen, i to nametanjem odluka Christiana Schmidta koji je izmjenio Izborni zakon BiH u noći izbora. Takođe, 20. 12. 2020. godine održani su i izbori u Mostaru.

2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a. Ovaj prioritet nije ispunjen.

3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Prioritet je ispunjen.

4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti, garantovala nezavisnost pravosuđa, reformisao Ustavni sud BiH, osiguralo provođenje presude Sejdić Finci itd.. Prioritet djelimično ispunjen i to izmjenama Zakona o VSTV-u. Ozbiljnija pitanja kao što je zakon o Ustavnom sudu BiH, te izmjena Ustava BiH i sprovođenje presude "Sejdić Finci", nije ispunjeno. Ovo je jedno od ključnih pitanja oko kojih se spore političari u Bosni i Hercegovini. 

5. Preduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. Vrlo nejasni parametri na ovom polju. 

6. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima. Ovaj prioritet samo djelimično je ispunjen usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, međutim ostalo je da se usvoji još zakon o sudovima oko kojeg već mjesecima unazad traju politička prepucavanja. 

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem. Prioritet se smatra ispunjenim usvajanjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. 

8. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila. Prioritet ispunjen, jer je Bosna i Hercegovina otvorila pregovore sa FRONTEX-om.

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti. Prioritet djelimično ispunjen usvajanjem izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, ukidanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i imenovanje nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja. Prioritet djelimično ispunjen. Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu Ustava Republike Srpske još 2019. godine, međutim amandman na Ustav Republike Srpske kojim bi smrtna kazna bila izbrisana još nije usvojen.

11. Osigurati podsticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. Prioritet nije ispunjen.

12. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, i osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. Prioritet nije ispunjen.

13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prioritet nije ispunjen.

14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi. Ovaj prioritet je formalno ispunjen. Usvojen je strateški okvir za reformu javne uprave, međutim ništa nije urađeno u praksi. 

Na temu dobijanja zelenog svjetla za početak pregovora EU sa BiH govorio je kolumnista Dragan Bursać. Ističe da će BiH zasigurno dobiti zeleno svjetlo ali da je skeptičan oko doprinosa naših političara na tom putu. 

"Bosna i Hercegovina će dobiti to famozno zeleno svjetlo međutim ono što ne znamo je datum otpočinjanja tih pregovora. Ono što ne znamo je i šta sve treba da uradimo, preciznije znamo to je onih 14 tačaka. Naši političari se nisu mrdnuli sa mrtve tačke. Bitno je reći da je ovo na neki način htijenje Evrope da nas želi u svojoj porodici, a ne nikako lokalnih političara i njihovih politika. To je fakat.“, ističe Bursać. 

Kome možemo pripisati zasluge, Bursać podsjeća na napore naših evropskih prijatelja ali i na geopolitičku situaciju u svijetu. 

"Možemo se zahvaliti ili ne geopolitičkoj situaciji u svijetu i u regionu koja je takva da BiH treba što prije uđe u porodicu evropskih naroda. Lokalni političari nisu Bog zna šta uradili. Znamo da su sa 14 tačaka pali na 4, sa 4 na 3, pa ni ta tri nisu uspjeli da dogovore. Oni nisu zaslužili aplauze, ako je iko zaslužio onda su to građani koji imaju strpljenje, ako je ko zaslužio aplauze onda je to herojski narod Ukrajine koji se brani čitavu Evropu od Putinove najezde. A ako je iko zaslužio aplauze onda su to naši prijatelji u Evropi poput Tanje Fajon koji su se trudili i borili kao lavovi da mi dobijemo to famozno zeleno svjetlo. Zaista političari i njihove politike nisu te koje su uradile nešto, na kraju krajeva i nakon ovog doći će novi dan gdje će morati lokalni političari pokazati ako žele zaista ozbiljne stvari a to je taj naš put prema EU, koji za početak ima 14 tačaka. Ja sam skeptičan ali ostavit ćemo vrijeme da pokaže.“, zaključuje Bursać za Source. 

Šta EU diplomate kažu: "Treba da idemo dalje iz nužde“

EU diplomate jučer su kazale da ukoliko bi bili potpuno iskreni, rekli bi da BiH nije ispunila kriterijume nego otvaraju pregovore iz nužde. Evropska komisija je zaista prošle sedmice preporučila da Bosna i Hercegovina započne pregovore o pristupanju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je zemlja napravila "impresivne korake".

Tokom protekle sedmice, nekoliko diplomata i zvaničnika EU izrazilo je zabrinutost zbog odstupanja bloka od svog pristupa proširenju zasnovanog na zaslugama.

"Evropska komisija je zauzela vrlo politički pristup izvještaju", rekao je visoki zvaničnik EU.

"Da je bilo iskreno i da se kaže da kriterijumi nisu ispunjeni, ali treba da idemo dalje iz nužde, bilo bi manje problematično nego da nam kažete da je sve ružičasto i da se popravilo", dodao je.

Naglasio je da to nije sasvim tačno i komplikuje stvari u nekim zapadnoevropskim zemljama.

Dok polovina država članica EU podržava ovaj korak, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Holandiju i Dansku, izrazilo je rezerve u pogledu nivoa usklađenosti koji je naša država postigla. 

"Ako lideri EU daju zeleno (svjetlo), moraćemo da razgovaramo o tome šta ima prednost, proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe. U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces", rekao je diplomata EU.

Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.

Proteklih sedmica su lobirali da se sljedeći koraci za Ukrajinu i Moldaviju vežu za Bosnu i Hercegovinu.

Većina zemalja članica EU se, međutim, zalaže za jednak tretman sve tri zemlje.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u u februaru 2016. godine, a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u decembru 2022. Turska je naprimjer dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru 1999. godine. EU i Turska su počele pristupne pregovore u oktobru 2005. godine. 

(Erna Hadžić)