"Crijevne viroze se brzo i lako šire u kolektivima kao što su vrtići i škole, zatim u bolnicama i domovima za starije, te naravno, unutar porodica. U proljeće je rotavirus čest uzročnik bolesti probavnog sistema. Širi se lako unutar porodica i u kolektivima. Uobičajen put širenja je tzv. fekalno-oralni put, što znači da dolazi do infekcije kada osoba unese virus u usta nakon kontakta s kontaminiranom stolicom ili predmetima. Najčešće se širi prljavim rukama - kontaktom s izmetom zaražene osobe (npr. mijenjanje pelena) bez pravilnog pranja ruku. Zatim se širi kontaminiranim površinama, hranom ili vodom jer virus može preživjeti na igračkama, namještaju i drugim površinama danima, te direktnim kontaktom sa zaraženom osobom. Crijevnoj virozi su podložniji oni čiji imunosni sistem nije dovoljno jak, ili su izloženiji zarazi zbog okoline ili ponašanja. Najugroženije grupe su mala djeca i djeca u kolektivima, stariji i imunokompromitirani", kaže doktorica Sabolić.

Karakteristični simptomi

Prate je uobičajeni simptomi, no oni mogu nalikovati i drugim bolestima.

"Crijevna viroza počinje uglavnom povraćanjem na koje se nastavlja proljev, te samo povraćanjem ili samo proljevom. U sklopu tih simptoma često se javljaju i mučnina, bolovi u trbuhu, umor i gubitak apetita, te povišena tjelesna temperatura", kaže dr. Sabolić i ističe da je u početku ponekad teško razlikovati crijevnu virozu od trovanja hranom.

"Oba stanja počinju sličnim simptomima, iako trovanje hranom uglavnom počinje naglim povraćanjem i jakom mučninom, a 1-6 sati nakon konzumiranja hrane, oboli istovremeno više osoba koje su istu hranu konzumirale. Simptomi trovanja hranom su uglavnom kraćeg trajanja od crijevne viroze, a temperatura je rjeđe prisutna", kaže pedijatrica.

Kada se obratiti ljekaru?

Crijevne viroze se kod kuće liječe simptomatskom terapijom odnosno rehidracijom na usta i skidanjem povišene temperature. U slučaju težeg oblika bolesti liječi se u zdravstvenoj ustanovi intravenskom rehidracijom, odnosno infuzijama. Simptomi mogu biti izraženiji pa se roditelje savjetuje potražiti ljekarsku pomoć.

"Ta odluka se uglavnom bazira na općem stanju djeteta, odnosno znakovima dehidracije. Ako dijete ne prestaje povraćati, ima puno proljevastih stolica, smanjeno mokri ili je klonulo, te ima jako visoku temperaturu koja se teško spušta, trebate potražiti ljekarsku pomoć", kaže dr. Sabolić.