Prema izvještaju Evropskog revizorskog suda, 27 članica EU-a prijavilo je 136 kritičnih nestašica lijekova od 2022. do 2024. godine, uključujući antibiotike i lijekove za srčani udar. Belgija je ove godine prijavila najviše slučajeva.

Glavni uzroci su poremećaji u lancu opskrbe, prevelika ovisnost o Aziji za aktivne sastojke (čak 70 posto), te neučinkovitost unutrašnjeg tržišta EU. Različite cijene lijekova među članicama znače da proizvođači preferiraju isporuke državama koje plaćaju više, što uzrokuje lokalne nestašice.

– Sve češće nemamo zamjene za lijekove koje pacijenti traže – rekao je briselski apotekar Didier Ronsyn.

Prema podacima PGEU-a, farmaceuti u EU sedmično troše prosječno 11 sati na upravljanje nestašicama. U Belgiji, čak 70 posto poziva kupaca veletrgovcima odnosi se na nestašice.

– Svakodnevno zovem, provjeravam informacije, vraćam pacijente... To ranije nije bilo ovako – kaže Ronsyn.

Evropska komisija je predložila Zakon o kritičnim lijekovima i novu strategiju zaliha kako bi potaknula proizvodnju u EU i osigurala bolju dostupnost. No pregovori s parlamentom i državama članicama još traju.

– Pokušavaju riješiti problem, ali sve ide sporo – zaključuje Ronsyn.

(SM)