Predrasude i kulturološke percepcije uloge žene, ekonomska zavisnost te nemar institucija otežavaju pristup i učešće žena u politici. Nametanje dvostrukih  standarda, jednih za žene a drugih za muškarce, smještanje u odvojene sfere - ženi sfera doma i porodice, dok muškarcu stoji na raspolaganju čitav spektar društvenih djelatnosti - svodi žene isključivo na njihovu reproduktivnu funkciju. Nije rijetko ni omalovažavanje i potcjenjivanje sposobnosti i inteligencije onih žena koje odluče da naprave iskorak van usko  postavljenih društvenih uloga i okvira, naročito u pravcu političkog angažmana. Rezultat je  izuzetno nejednaka raspodjela društvene moći između muškaraca i žena, stoji u policy paper-u „Jačanje uloge žena u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine“, Udruženja Pravni institut u BiH. 

Učešće žena u političkom životu BiH samo je formalno veće, dok je na djelu stagnacija i diskriminacija žena, barem tako tvrdi Pravni institut koji je radio prethodno pomenuto istraživanje. 

Zakon jasan, najmanje 40% žena na pozicijama

Član 20. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini propisuje da državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine trebaju osigurati i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.

Zakon definiše tu ravnopravnu zastupljenost kao najmanje 40% manje zastupljenog spola, što su, u pravilu, gotovo uvijek žene. 

Na Općim izborima bilježimo pad u procentu izabranih žena u Zastupnički dom Parlamenta BiH (2018 ih je bilo 21,4% a 2022 svega 16,66%!). Na entitetskom nivou veoma malo povećanje zastupljenosti žena, tako da u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH imamo 26,53%, a u NS RS 18% izabranih žena, kazala je to Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.

Donose li žene promjene? 

„Postoje primjeri vrlo pozitivnih promjena u sredinama u kojima je uspostavljena veća ravnopravnost spolova. Međutim, pitanje je koliko žene, kada budu birane na funkcije, mogu doprinijeti, obzirom da one djeluju u okruženju u kojoj spolna struktura u glavnom ide u prilog muškaraca, u okruženju u kojem se dogovara i odluke donose isključivo "na muški način", a te navike i prakse se veoma teško i sporo mijenjaju. Zbog toga, nisu rijetki primjeri da uspješna žena u politici, nakon određenog vremena, odluči da se povuče sa funkcije ili odustane od dalje borbe. Takvi slučajevi, i sama činjenica da postoji velika podzastupljenost žena u politici, predstavljaju dugoročni problem, jer veliki potencijal koji žene imaju da doprinesu političkom i odlučivanju tako ostaje neiskorišten. A taj potencijal je ogroman, ne samo zbog činjenice da žene čine više od 50% stanovništva, nego i kvalitativno, zbog mnogih faktora koje najbolje mogu ilustrovati nalazi istraživanja iz 2017. godine, provedenog među kandidatkinjama šest političkih stranaka na lokalnom nivou na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, a koje nam je otkrilo sljedeće: 

* Kandidatkinje su mlađe (prosječna dob 39) u odnosu na kandidate (prosječna dob 43).

* Kandidatkinje su obrazovanije (75% s visokim obrazovanjem) od svojih muških kolega (67% s visokim obrazovanjem). 

* Kandidatkinje su češće od kandidata navodile dodatne prioritete u odnosu na one koji su na popisu stranačkih prioriteta.

U pogledu rodnih razlika u osobinama ličnosti, kandidatkinje u prosjeku imaju veći kredibilitet od kandidata.“, izjavila je Samra Filipović-Hadžiabdić za Politički.ba

Kako političarke vide položaj žena u bh. politici i mogu li se žene ujediniti bez obzira na stranačku pripadnost? 

Antonija Banožić, zastupnica HDZ-a 1990 u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona, govorila je Source portal o položaju žena u bh. politici te postoje li incijative o ujedinjenju žena na političkom nebu. 



„Mislim da već postoje inicijative koje ujedinjuju žene u bh politici bez obzira na stranačku pripadnost. Aktivna sam u Alpi ženama, u  organizaciji Internacionalnog republikanskog instituta. To je grupa žena iz politike koje i sa stranačkim i svjetonazorskim različitostima posljednju godinu dana su provele niz zajedničkih aktivnosti za poboljšanje položaja žena u BiH društvu ne samo u politici.“, kazala je Banožić. 

Akademija za žene HDZ 1990 često ugošćuje kolegice iz drugih stranaka, navodi Antonija. 

„Kroz Akademiju za žene HDZ 1990, na čijem sam čelu, često ugošćujemo kolegice iz različitih stranaka te smatram da je izrazito važno da žene u politici imaju takvu priliku, gdje zajedno smo svjesne  da je položaj žena na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni na nezavidnoj razini te da zajednički pronalazimo i radimo na inicijativama koje to mogu promijeniti.  Inicijativa za unaprijeđenje rodne ravnopravnosti kroz redizajn novčanica konvertibilne marke gdje sam tražila da na jednoj od novčanica bude lik žene, naišao je na veliku podršku kolegica iz različitih stranaka.", objašnjava. 

Banožić napominje da je jedna od preporuka za ulazak BiH u EU upravo ravnopravniji položaj žena u politici. 

„Mišljenja sam i moj politički fokus je da su ta pitanja i rad na tome izrazito važni, podržavam svaku inicijativu koja ima cilj unaprijediti položaj žena u društvu bio on ekonomski, socijalni ili politički. Posebno uzimajući u obzir i da je jedna od preporuka Europske unije za Bosnu i Hercegovinu upravo ravnopravniji položaj žena u politici u Bosni i Hercegovini.“, zaključuje Banožić za Source. 

Zagorka Grahovac, poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske iz Kluba Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, za Source portal je govorila o mogućnostima ujedinjenja žena u politici bez obzira na stranačku pripadnost ali i osnaživanju žena u bosanskohercegovačkom patrijarhalno orjentisanom društvu. 



„Ja lično nikada nisam bila pobornica izdvajanja žena iz političkih subjekata u zasebne organizacije poput Foruma žena, Aktiva žena i sličnih jer smatram da se upravo takvim izdvajanjima  žene sklanjaju sa mjesta na kojima se donose važne političke odluke u kojima one uglavnom ne učestvuju. Ja želim da se žene osnaže na način da budu na istim mjestima gdje se nalaze i muškarci i da potpuno ravnopravno sa njima donose odluke. Što se tiče udruživanja žena koje se bave politikom u BiH, smatram da one svakako treba da ostvare neki vid saradnje bez obzira na stranačku ili neku drugu pripadnost i ja bih  takvu saradnju prihvatila. U Republici Srpskoj su postojale određene inicijative za formiranje zasebnog kluba žena poslanika ali do sada ta ideja nije realizovana. Mislim da BiH treba još mnogo raditi na emancipaciji i podizanju svijesti  u društvu o značaju učešća žena u politici i razbijanju duboko ukorijenjenih stereotipa o ženama koje se bave politikom. Ne znam koliko je realno očekivati da do udruživanja dođe u ovom trenutku jer ono zavisi od mnogo faktora.“, objašnjava Grahovac. 
 
Narodna poslanica objašnjava da ukoliko bi se po strani ostavili stranački interesi, žene bi uspjele zajedno nametnuti ali i zastupati nove teme na dnevnom redu, te ističe da bi se fokus djelovanja pomjerio na socijalne i ekonomske teme. 

„Sve zavisi od toga da li bi žene i u kojoj mjeri kroz takvo udruživanje zastupale interese stranaka iz kojih dolaze i promovisale politike svojih političkih subjekata. Ako bi se po strani ostavili različiti stranački interesi, žene bi udružene u velikom broju svakako imale veću snagu te bi mogle nametnuti nove teme na politički dnevni red i insistirati na rješavanju za njih bitnih pitanja. Vjerovatno bi mogle uticati i na izmjene i usaglašavanje zakona i propisa koji se razlikuju u entitetima što često dovodi do narušavanja prava određenih kategorija stanovništva. Ako bi žene imale moć da kreiraju politiku i da stvarno odlučuju, uvjerena sam da bi se fokus njihovog djelovanja pomjerio na potpuno druge teme kao što su socijalna i ekonomska politika, obrazovanje, zdravstvo, prava djeteta i tako bi se postavili novi politički prioriteti.  Mislim da bi se žene mnogo više bavile suštinskim životnim pitanjima, lakše bi postizale dogovore jer su spremnije na kompromis i smanjile bi se nacionalne tenzije. Retorika i način komunikacije među ženama su mnogo blaži pa bi i to doprinijelo stvaranju  potpuno drugačije atmosfere na političkoj sceni. Žene mnogo više rade nego što pričaju i sigurna sam da bi one mnoge stvari promijenile na bolje.“, kazala je. 

Zastupljenost žena u politici  se svodi na minimalne obaveze, navodi Grahovac ali navodi i da kao koleginica, u stranci kojoj pripada i parlamentu, uživa punu slobodu i veliko poštovanje od kolega. 

„Što se tiče zastupljenosti žena u politici, ona je uglavnom na nivou minimalne obaveze i uvjerena sam da u politički svijet ni jedna žena ne bi ni zakoračila da minimalna kvota žena nije propisana Ustavom. U BiH je politika muški posao u kome žene uglavnom "statiraju". One su svjesne da su tu samo da ispune kvotu i upravo takav stav ih i obeshrabruje da se bave politikom. U socijalizmu smo imali Savku Dabčević Kučar, zatim Milku Planinc, jedinu premijerku u socijalističkom svijetu i te su žene imale stvarnu političku moć. 

Čini se da od tada nismo mnogo napredovali po pitanju učešća žena u politici za razliku od zapadnih i skandinavskih zemalja gdje su žene mnogo više zastupljene i ima ih mnogo na visokim državničkim pozicijama. Za ovo kratko vrijeme koliko sam ja u politici rekla bih da je ženi najteže da uopšte dođe do prilike da bude u parlamentu ili u nekim drugim organima vlasti. Sada kada sam dobila tu priliku ja lično se ni na koji način ne osjećam potčinjeno u odnosu na svoje muške kolege. U svom poslaničkom klubu Za pravdu i red - lista Nebojše Vukanovića imam potpunu slobodu da sama odaberem teme o kojima ću diskutovati kao i način na koji ću izlagati i uključena sam u sve stranačke aktivosti jednako kao i oni. Zadovoljna sam i odnosom kolega iz ostalih stranaka prema meni, odnose se prema meni sa poštovanjem i uvažavaju moje mišljenje jednako kao i bilo kog drugog poslanika u parlamentu.“, zaključuje Grahovac za Source. 

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, dugogodišnja članica Naše stranke i bivša potpredsjednica iste, govorila je za Source portal o mogućnostima ujedinjenja žena u bh. politici. Kazala je da u stranci kojoj pripada smatraju da nije nužno kao ni poželjno izdvajati žene, te da njeguju ideju jednake zastupljenosti žena u svim organima stranke. 



„Mi u Našoj stranci nemamo ni formalno tijelo poput Foruma žena jer smo smatrali da nije nužno, pa čak ni poželjno žene izdvajati na način da ih se udaljava ili izolira iz procesa, da se okupljaju oko odredjenih pitanja pa da se zatim vraćaju na unutarstranačke organe i tamo ih prezentiraju. Mi smo birale da zastupamo ideju jednake zastupljenosti žena u svim organima i tijelima stranke i mislim da naši rezultati govore da smo odabrale i odabrali za nas adekvatan način organizacije.“, govori Pozder. 

Na pitanje o podršci ženskoj solidarnosti, navodi da se itekako dijeli zajednička borba na bh.političkom nebu. 

„Naravno, podržavam žensku solidarnost, mislim da dijelimo zajedničku borbu, da nas ugrožavaju jednake predrasude, slični napadi i da nerijetko prolazimo kroz iste situacije kojih su naše muške kolege pošteđene ili ih nesvjesne. Takođe nisam sigurna da ženska solidarnost ima veze sa političkim organiziranjem, podržavam je i zagovaram jednako i na univerzitetu i u svakodnevnom životu i pružam podršku svojim koleginicama bez obzira na političke ili bilo koje druge afinitete.“, zaključuje Pozder za Source. 

(Razgovarala: Erna Klepo Hadžić)