Neke države još nisu uspjele da stave cijene hrane pod kontrolu, a među njima je i Hrvatska. Najveći rast cijena hrane zabilježen je na Malti (7,3 odsto), zatim u Grčkoj (6,5 odsto), Španiji (5,4 odsto), pa u Hrvatskoj (5,2 odsto), navodi Index.hr.

Hrvatska je jedna od rijetkih evropskih zemalja koje još uvijek imaju problem s rastom cijena hljeba i žitarica. Rekorder je Malta s rastom od 6,3 odsto, zatim Slovačka sa 6 posto te Bugarska, Hrvatska i Poljska s 4,8 posto.

Prema rastu cijena mesa, Hrvatska je treća u EU: rast na godišnjem nivou u februaru je iznosio 7,1 posto, najviše u EU nakon Bugarske (8,2 odsto) i Rumunije (7,7 odsto), dok je na nivou EU taj rast bio 3,3 posto, na nivou eurozone 3,1 odsto.

Cijene voća snažno su rasle, 6,3 posto u EU i 5,2 posto u eurozoni. Najveći rast je imala Grčka (12,2 odsto), zatim Kipar (12 odsto), Slovačka (11,9 odsto) i Italija (12,02 odsto). I Hrvatska je imala snažan rast, 7,7 odsto.

Kad se govori o povrću - Hrvatska je apsolutni rekorder u EU s rastom od 12,9 odsto u februaru ove godine na godišnjem nivou. Rast je posebno velik ako se uporedi s prosekom EU, koji je iznosio 1,2 odsto, i prosjekom eurozone od 0,7 odsto.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je za sporo smanjivanje stope inflacije okrivio sektor usluga, što je u suštini tačno, ali nije cijela istina. Osim usluga, tvrdoglavosti inflacije u Hrvatskoj pridonosi i rast cijena hrane.

"Osim turističke sezone koja će povećati ili usporiti pad inflacije, održavaće je i nagli rast plata zaposlenih u javnom sektoru. Za 240.000 zaposlenih praktično odjednom rastu plate i do 40 posto, a to će dovesti do jako velikog i naglog priliva novca koji će se početi trošiti... Iluzorno je očekivati da će trgovci početi snižavati cijene u takvoj situaciji. Moguće je da će Hrvatska ostati jedna od dvije države EU s najvećim rasom cijena iako je na kraju prošle godine bila sedma, a početkom 2023. deseta", procijenio je Vujčić.

(Ajdin B.)