Prema podacima AFAD-a, 41 naknadni zemljotres bio je magnitude između 5 i 6, dok je 450 zemljotresa imalo magnitudu između 4 i 5 stepeni po Richteru.

Najmanje 41.156 ljudi je poginulo, a 105.505 povrijeđeno u dva snažna zemljotresa koja su potresla južnu Tursku 6. februara. Zemljotresi magnitude 7,7 i 7,6 stepeni Richterove skale, s epicentrom u provinciji Kahramanmaras, pogodili su više od 13 miliona ljudi u 11 provincija.

Zemljotresi su se osjetili i u regionu, a u Siriji je poginulo više hiljada ljudi.

"Više od 250.000 ljudi za traganje i spašavanje trenutno radi na terenu ", rekao je šef AFAD-a Yunus Sezer na jučerašnjoj konferenciji za novinare. 

Ono što je naknadno izazvalo veliki strah i paniku kod stanovništva jeste upravo naknadnih preko 7.200 zabilježenih zemljotresa. 

Pitali smo akademika prof.dr. Muriza Spahića, koji su indikatori koji dovode do tako učestalih potresa na ovom području Turske i Sirije. 

"Anadolija, tektonska mini platforma nalazi se na čelu pomicanja (naguravanja) Arabijske platforme koja je oivičena tektonskim razlomima, jednim na istoku koji je odvaja od Afričke ploče duž tektonskog rova Crvenog mora. Na sjeverozapadu Arabijska ploča je tektonskim razlomom odvojena od Sinajske mini ploče. Sve zajedno se naguravaju prema sjeveru, odnosno sjveroistoku u pravcu Anadolije i sjeverozapada Sirije. U takvim okolnostima mjesto sučeljavanja i naguravanja platformi iz pravca juga, javljaju se trusne emanacije velike razorne moći u kojima najviše trpi južna (sredozemna) anadolijska fasada i sjverozapad Sirije.
Anadolijska mini platforma je tektonskim razlomljena pravcem istok – zapad i dijeli je na nešto uži crnomorski i znatno širi sredozemni dio. Do sada se sjevernije preko ove tektonske linije prema Crnom moru nisu se značajnije osjećali trusni udari.", objasnio je. 

Kako je mnoštvo pojava medijski propraćeno u posljednjih nekoliko decenija, naročito one pojave koje za posljedicu imaju velike ljudske žrtve, što u prvi red spadaju i zemljotresi, stiče se dojam da je pojava zemljotresa učestalija. Kao odgovor na ovu pojavu akademik je u prvom redu istakao je sljedeće:

"Zemljotresa je bilo odkako je nastala planeta Zemlja i bit će ih sve dok ona postoji. Zemljotresi su posljedica samoregulacionih telurskih procesa u Zemlji kojima se obrazuju njene ravnoteže ili izostazija. Ovim je Zemlja ravnotežno kosmičko tijelo kojima se ostvaruje ravnomjerno rotiranje oko njene osovine i ravnomjerno revoluira obilazeći oko Sunca. Brojnost zemljotresa fluktuira, nekada su učestaliji a nekada rjeđi, a sve zavisi od balansa, odnosno disbalansa mase i energije na njenim pojedinim dijelovima.", pojasnio je akademik. 

Zemljotresi u naseljenim područjima mnogo su zapaženiji od mnoštva drugih koji se događaju u slabije naseljenim regijama. Kada se slučajno zareda niz zemljotresa u takvim područjima, kao što se zaredao u ovom dijelu svijeta u posljednjih nekoliko godina, može se činiti da je njihov broj porastao.

Također, treba uzeti u obzir da broj ljudi u svijetu raste, naročito onih koji žive u gradovima, što podrazumijeva da je sve više ljudi izloženo zemljotresima.

Razlog zbog kojeg je to važno naglasiti jeste i činjenica da zapravo zemljotresi ne ubijaju već ruševine koje su posljedica u vrijeme neočekivanosti pojave, što je za naš portal pojasnio i akademik prof.dr. Muriz Spahić. 

"Očito da broj žrtava izazvan zemljotresima zavisi od jačine potresa, pa time i blizine epicentra i dubine hipocentra. Svi zemljotresi nemaju istu jačinu. Najrazorniji su tektonski, kao ovi posljednji koji su se desili u Turskoj i Siriji. O silini naguravanja tektonskih platformi svjedoči učestalost naknadnih potresa, gotovo iste razorne snage kao i oni koji su se javili na početku. Potrebo je naglasiti da zemljotresi ne ubijaju već ruševine koje su posljedica u vrijeme neočekivanosti pojave.", zaključio je. 

Erdogan poručuo da će se hapsiti odgovorni za propuste u gradnji 

"Prema najnovijim saznanjima, broj ljudi koji su poginuli u području pogođenom zemljotresima premašio je 41 hiljadu, a 115 hiljada ljudi s povredama je spašeno", kazao je Recep Tayyip Erdogan u jučerašnjem obraćanju za medije, te pojasnio kako naučnici opisuju ovaj zemljotres kao najsnažniji potres u svijetu koji je zabilježen na kopnu.

Na kraju je poručio da će se pred sudovima naći svi oni koji su odgovorni za propuste i nedostatke u izgradnji zgrada koje su se urušile u zemljotresima.

"Pred pravosuđem će račune polagati svako ko je bilo propustom, nedostatkom ili namjerno uzrokovao gubitak života u zemljotresima.", poručio je Erdogan na konferenciji za novinare. 

Određen pritvor za 160 osoba u vezi sa urušenim zgradama u zemljotresima

Sudovi u Turskoj odredili su pritvor za ukupno 160 osoba za koje je utvrđena odgovornost u vezi s urušenim zgradama u zemljotresima pogođenim regijama na jugu zemlje. 

U istragama koje je državno tužilaštvo pokrenulo u vezi s objektima srušenim u zemljotresima ili kod kojih je uočena promjena zoniranja privedeno je više od 500 osumnjičenih osoba.

Među privedenima, za 160 njih je određen pritvor, 175 je pušteno na slobodu uz izrečene mjere zabrane, dok se za 132 još uvijek traga.

Jedan dio osumnjičenih je pušten na slobodu.

(Piše: Erna Hadžić)